Splitske papige i CITES u Hrvatskoj

Iz splitskog Zavoda za javno zdravstvo i Veterinarskog zavoda upućen je poziv građanima koji su u trgovinama ‘Butiga o’ beštij’ i ‘Vaši ljubimci 4′ u Splitu kupovali ptice, a primjećuju na sebi neuobičajene zdravstvene probleme da se jave splitskoj Epidemiološkoj službi te da, ako kod svojih ptica primijete simptome neke bolesti da se ptice odnesu veterinarskoj službi.

Naime, zadnjih dana veljače u splitsku je bolnicu dovezeno nekoliko građana sa visokom temperaturom, glavoboljom i klonulošću te upalom pluća, te je nakon pregleda ustanovljeno da su zaraženi ptičjom bolesti klamidiozom, koja se s bolesnih ptica na ljude prenosi udisanjem zaraženog zraka ili ugrizom ptice. Ovo nije prvi slučaj zaraze preko bolesnih ptica, jer je još prije 3 godine, također u Splitu, registrirana papagajska groznica, od čijih je posljedica jedan splićanin i umro.

Uzgajivači i biznis

U Hrvatskoj svaki manji grad ima jednu prodavaonicu kućnih ljubimaca, odnosno akvarijskih ribica, egzotičnih ptica, gmazova, malih glodavaca, pauka i sličih «egzota», dok veći gradovi ovakve trgovine imaju “na svakom uglu”. Mnogo uzgajivačnica ptica koji su uključeni u Hrvatski savez udruga uzgajatelja malih životinja, ali je nepoznat broj ilegalnih uzgajivačnica ptica i životinja, premda su za njihovo otkrivanje zaduženi inspektori zaštite prirode i policijske službe.

Koliko je ilegalna trgovina malim životinjama unosan biznis kazuju podaci višeg inspektora zaštite prirode ministrstva kulture, mr.sc. Željka Vukovića. Njegove česte noćne intervencije na «istočnom» trokutu graničnih prijelaza između Srbije, Bosne i Hrvatske, u kojima zaplijeni kontigente kornjača, mrtvih i živih ptica i malih gmazova dokaz su da je šverc većinom zaštićenih životinja nezaustavljiv, a Hrvatska dobro uhodan koridor za te kriminalne radnje.

Šverc zaštićenim vrstama-velika zarada

Zarada od trgovine i krijumčarenja zaštićenim životinjama u svijetu po zaradi odmah iza trgovine drogom i oružjem. Ono što je posebno okrutno je da se ptice i manje životinje švercaju u čarapama, rukavima, džepovima i donjem rublju, pretincima za dokumente u automobilima, pa čak i u međuprostorima u vratima i krovovima auta. Zbog takvog «prijevoza», mnoge životinje i ptice ugibaju pri transportu.

Razlog ilegalne trgovine egzotičnim i zaštićenim vrstama je cijena: primjerice u Srbiji koja nije obuhvaćena nikakvim međunarodnim propisima (ni domaćim) ptice pjevice love se besplatno, egzotične ptice unose se bez problem a i kontrole iz Rumunjske, Turske i drugih iz istočnih zemalja, a njihova je prodajna «zapadna» cijena i do 70 puta niža od cijene formirane legalnom i provjerenom trgovinom iz legalnih uzgajivačnica. Nažalost, i Mađarska kao jedna od zemalja EU, također je karika u lancu ilegalne trgovine malim životinjama.

CITES se slabo provodi

Hrvatska je od lipnja 2000.godine potpisnica CITES-a, koji je pak vezan za provedbu Zakona o zaštiti prirode.CITES je kratica Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune (Convention on International Trade in Endengerded Species of Wild Fauna and Flora), a poznata je i kao Washingtonska konvencija. Usvojena je 1973. godine radi zaštite divljih životinja i biljaka od nekontrolirane međunarodne trgovine koja je neke od njih dovela do ruba izumiranja, a trenutno je ugroženo više desetaka tisuća vrsta.

CITES djeluje kao sustav kontrole međunarodne trgovine divljim vrstama životinja i biljaka, a temelji se na sustavu uvozno-izvoznih dopuštenja koje za Hrvatsku izdaje Ministrstvo kulture, ako su ispunjeni sviuvijeti propisani odredbama konvencije. Kroz CITES se posebno tretiraju egzotične vrste, kojima prijeti izumiranje, poput hijacintne are i molučkog kakadua. Trgovina divljim primjercima ovih vrsta u prvenstveno komercijalne svrhe je strogo zabranjena.

Prema Zakonu o zaštiti prirode, kazna za krijumčare i osobe koje ubijaju ili krijumčare zaštićene vrste životinja kreće se od 7000 do 30.000 kuna.

Autor: Ljiljanka Mitoš-Svoboda