Kad mnogi domaći proizvođači optužuju državu da dopušta nekritičan i nekontrolirani uvoz robe koja kola svjetskim tržištem, oni ne skrivaju da im to izravno oduzima tržište, tradicionalnog kupca, a zbog nerjetko objektivnih razloga lošije konkuretnosti to sami ne mogu nadoknaditi vlastitim izvozom. Ali tu se doista ne radi samo o vlastitim slabostima i nesposobnostima jer mnoštvo kontrola kvalitete i sastava raznih uvoznih proizvoda ukazuje na činjenicu da se u Hrvatsku uvozi previše robe niske kvalitete, pa i proizvodi direktno štetni po zdravlje.
Ovu tezu potkrepljuje pilot projekt Žurnog sustava uzbunjivanja RASFF (Rapid Alert System for Food and Feed-Žurni sustav uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje), uveden kao pilot-projekt početkom 2006. godine i u Hrvatsku. Uspostavom učinkovitog informatičkog sustava tijekom 2007. godine uznapredovale su pripreme za uključenje u mrežu EU RASFF tijekom 2008. godine. Najjednostavnije rečeno RASFF je, po definiciji Diane Herold iz Hrvatske agencije za hranu (HAH), osnovni alat za razmjenu informacija među kompetentnim institucijama kad postoji rizik za ljudsko zdravlje nastao hranom, i zbog kojeg su pokrenute mjere povlačenja iz prometa ili zabrane uvoza rizično identificiranih proizvoda.
Cilj sustava je brza razmjena informacija između sudionika u sustavu, te sprječavanje distribucije i povlačenje proizvoda s tržišta koji predstavljaju rizik za zdravlje potrošača. Sudionici u sustavu su Hrvatska agencija za hranu, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, veterinarska inspekcija, granična veterinarska inspekcija, sanitarna inspekcija, sanitarna granična inspekcija, Hrvatski veterinarski institut sa podružnicama u Križevcima, Rijeci, Splitu i Vinkovcima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba te Zavodi za javno zdravstvo u Osijeku, Rijeci i Splitu. Također, svi laboratoriji koji se bave kontrolom hrane u Hrvatskoj, njih 54, kao i oni koji su ili će biti akreditirani po normi HRN EN ISO/IEC 17025. Svi će oni biti dio EU RASFF-a.
Osim pripreme godišnjih izvješća HAH-u, velika odgovornost laboratorija je i u uspostavi sustava prikupljanja pouzdanih podataka radi stvaranja baze podataka neophodne za procjenu rizika. Uostalom, razvoj Središnjeg informacijskog sustava CIF (Central Information System) u oblasti sigurnosti hrane u Hrvatskoj dio je obveze prema projektu Svjetske banke pod nazivom “Projekt usklađivanja poljoprivredne pravne stečevine”, a za čiju je provedbu u Hrvatskoj zaduženo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.
Razvoj RASFF-a u Hrvatskoj planiran je u sklopu programa CARDS 2002 “Jačanje sanitarne inspekcije”, a pripreme su vođene uz pomoć Finske kao zemlje partnera. Globalizacija svjetske trgovine samo je u kratkom roku potencirala rizičnost u distribuciji hrane, a ideja o uspostavi međunarodne mreže RASFF-a inicirana je nuklearnom katastrofom u Černobilju 1986. godine. Sustav kontrole i umreženog informiranja među zemljama, koji je tad uveden za radiološku ispravnost hrane za ljudsku ishranu, ubrzo se proširio i na sveukupnu ispravnost hrane, da bi ubrzo obuhvatio i ispravnost hrane za životinje, što zatvara lanac prehrane ljudi.
Uredba Europske komisije 178/2002 s osnovnim zahtjevima Zakona o hrani bila je i pravni temelj RASFF sustava i dovela je do osnivanja Europske agencije za hranu EFSA (European Food Safety Authority).
Radi jednostavnosti i efikasnosti, sustav RASFF obaviještava svoje članice po dvije osnovne grupe obavijesti: obavijesti o opasnosti i informativne obavijesti. Pročitaj više »
