Stopa stranih investicija u Hrvatskoj je 33 posto i najviša je među tranzicijskim zemljama«, kazao je potpredsjednik Vlade Damir Polančec, govoreći o strategiji gospodarskog razvitka na 15. skupu ekonomista u Opatiji.  Dodao je da su strana ulaganja sada na razini 16 milijardi eura, od čega najviše u bankarski sektor, farmaceutsku i prehrambenu industriju. Optimizam u vezi s nastavkom stranih ulaganja Polančec temelji na zaživljavanju Agencije za poticanje izvoza i ulaganja, koja trenutačno koordinira 35 projekata. »Ako se od toga ostvari samo 80 posto, a nema razloga da se ne ostvari, Hrvatskoj će to samo u idućoj godini donijeti tri milijarde eura«, kazao je.

Najavio je osnivanje Agencije ili zemljišnog fonda čija bi uloga bila od staračkih domaćinstava otkupljivati zemljišne posjede i isplaćivati ih jednokratno ili kroz nekoliko godina u obliku mirovine.

Cilj je okrupnjivanje zemljišta koje bi se dalo u koncesiju onima koji će se poljoprivredom dugoročno baviti. Govoreći o potrebi ubrzanja privatizacije, Polančec je kazao da bi bilo mudro osnovati nekoliko zatvorenih investicijskih fondova te u njih unijeti dionice postojećeg HFP-a. Prije toga na međunarodnom natječaju odabrao bi se upravitelj koji bi s Vladom izradio statut i provodio prijenos tih dionica na fondove, upravljao njima i radio javne ponude za prodaju udjela. »Mjere monetarne politike u nadležnosti su HNB-a, neovisne novčarske institucije. Podržavamo mjere HNB-a, ali ih i analiziramo«, kazao je, istaknuvši da inflacija u Hrvatskoj neće biti problematična. No, dodao je, ipak se razmišlja o tome kako je spriječiti i u 2008. zadržati na 3,5 ili 3,6 posto.

Napomenuo je da će 420 milijuna kuna državnih sredstava, izdvojenih za eliminiranje posljedica od suše pomoći uravnoteženju cijena hrane. Usprotivio se i uvođenju poreza na kapitalnu dobit.
Nakon gradnje 480 kilometara plinovoda, i početka gradnje plinovoda od Bosiljeva do Splita, Polančec je najavio gradnju LNG-terminala te dva podzemna spremišta plina radi osiguranja opskrbe plinom u zimskim mjesecima. Naglasio je potrebu gradnje termoelektrana i važnost obnovljivih izvora energije.

Na skupu je govorio i Slavko Linić, iz SDP-a, koji je kazao da rješenja za nelikvidnost mora ponuditi država odnosno predložiti zakon o osiguranju plaćanja kojim treba definirati rokove i posljedice neplaćanja te vratiti likvidnost gospodarstvu.