Bojazan od poskupljenja i nestašice hrane uvukla se i u najbogatije zemlje na svijetu. Neke trgovine u SAD-u počele su s ograničenom prodajom brašna, riže i ulja, a zbog prijeteće nestašice hrane zabrinutost je izrazio i Europski parlament. Pšenica, kukuruz i riža poskupljuju, siromašni Azije, Afrike i Latinske Amerike prvi osjećaju glad.

“Kapitalizam i proizvodnja biogoriva krivi su za nestašice”, smatra bolivijski predsjednik Evo Morales.
Europski parlament upozorava na krizu, u Indiji prosvjeduju zbog skupe hrane, u Njemačkoj prosvjedi seljaka što veliki lanci u nabavi pojeftinjuju njihovo mlijeko. To su samo dva lica svijeta u kojem živimo.

Kako prenosi Hrvatska radiotelevizija, u poznatoj Silikonskoj dolini u SAD-u vreća od 10 kg riže stoji oko 75 kuna, samo što hrane u skladištima nema dovoljno, pa trgovci ne dopuštaju pojedincima da pokupuju koliko mogu i žele. A mnogi žele, jer čuju vijesti o nestašici, i tako sve u krug. UN upozorava i na porast nasilja.

“Jasno je da je gladan čovjek ljutit čovjek, a sve je teže nabaviti hranu”, tvrdi Nancy Roman.

Laka nafta stoji više od 117 dolara za bačvu. U mnogim zemljama žetva neće donijeti hranu, jer na njivama na veliko proizvode biogorivo. Od hrane, gorivo. Nijemci su izmislili novu drugu generaciju sintetičkog biogoriva. Od drvenog otpada i cijelih stabljika dobiju 4000 litara biogoriva po hektaru. Ne od hrane, nego od otpada.

Nije samo biogorivo uzrok eksplozije cijena. Tu su i klimatske promjene, suše i poplave, propale žetve. Uz to, milijarde ljudi u Kini i Indiji sada kažu, više nam nije dovoljna jedna šaka riže na dan. Raste potražnja, rastu cijene. Je li zato sramota imati u nas toliko neobrađene plodne zemlje?