Problem klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja drugi je po redu na listi najvećih svjetskih problema u očima europskih građana. Kako je pokazalo istraživanje Eurobarometra objavljeno 8. rujna, koje je obuhvatilo i ispitanike iz Hrvatske, Europljane najviše muči svjetski problem siromaštva, nedostatka hrane i pitke vode, nakon čega odmah slijede klimatske promjene.
Zabrinutost za oba pitanja gotovo je jednaka – dok 68 posto ispitanika ističe siromaštvo, i nedostatak hrane i vode, njih 62 posto naglašava klimatske promjene.
Nakon ova dva prevladavajuća pitanja slijede međunarodni terorizam, oružani sukobi, globalno slabljenje ekonomije, širenje zaraznih bolesti i širenje nuklearnih oružja te na kraju povećanje svjetske populacije.
Na razini pojedinih država apsolutna većin ispitanika drži da su klimatske promjene “ozbiljan svjetski problem”. Iznimke su Češka, u kojoj to smatra samo 47 posto ispitanika, te Italija i Portugal čijih samo 47 građana klimatske promjene shvaća kao oozbiljan svjestski problem.
Na pitanje što misle o svojoj informiranosti o klimatskim promjenama, najpozitivnije odgovaraju stanovnici Švedske, Finske i Danske. Najmanje tri četvrtine ispitanika u tim zemljama osjeća se informiranima u vezi uzroka i posljedicama klimatskih promjena, a najmanje sedam od deset misli da zna kako bi se trebalo boriti protiv tog globalnog problema. Za informacije se osjećaju zakinutima najviše Rumunji, Bugari, Portugalci, Litvanci, Česi i Turci.
Pored ovih zanimljivih brojki valja istaknuti da većina Europljana odgovara da klimatske promjene nisu nezaustavljive, a 70 posto ih drži da upotreba alternativnih goriva treba biti jedna od mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Apsolutna većina, 56 posto, ih misli da borba protiv klimatskih promjena može imati povoljne učinke na europsku ekonomiju.
U istraživanju Eurobarometra koje je provedeno od ožujka do svibnja ove godine, sudjelovalo je 30.170 ispitanika iz 27 zemalja Europske unije i triju zemalja kandidata, Hrvatske, Makedonije i Turske.
Europska unija postavila si je cilj da bude vodeća sila u borbi protiv klimatskih promjena u svijetu. Planom nazvanim «3×20» do 2020. godine planira se smanjiti ispuštanje stakleničkih plinova za 20 posto u odnosu na 1990. godinu (prema Kyoto protokolu Eu bi do 2012. trebala smanjiti emisije C02 za 8 posto u odnosu na 1990. godinu). Nadalje, povećati udio obnovljivih izvora energije na 20posto i povećati energetsku efikasnost za 20%. Dodatno tome planira se povećati udio biogoriva u prometu za 10 posto također do 2020. godine. Zbog problema povećanja cijene hrane i ugrožavanja šumskih sustava, o cilju za biogoriva sada se vodi vrlo velika rasprava na razini europske politike.
Jedan komentar
što bi se dalo etanola napraviti ove godine