Potražnja za zemljištem Porast stanovništva, klimatske promjene, sve veće potrebe za hranom zahtijevaju i veće prinose s istih poljoprivrednih površina. Cijene zemljišta lete u nebo.
Michael Horsch je, obračajući se okupljenim poljoprivrednicima i stručnjacima na praktičnim danima u tvornici Horsch u Schwandoorfu osvrnuo na trenutačno stanje u poljoprivredi u svijetu, i to na proizvodnju triju osnovnih poljoprivrednih kultura: kukuruza, pšenice i riže. Naime, te su se tri kulture posljednjih 30-ak godine proizvodile uvijek nešto više nego što je trebalo. Cijene su za poljoprivrednike bile loše, malo se plaćalo za njihove proizvode, a poljoprivrednici nisu bili zaštićeni. No od sredine 90-ih počinje prevladavati trend veće potražnje od proizvedene količine žitarica. Od 2000. godine eksplodira potražnja za hranom zbog privrednog rasta u Kini i Indiji (koje čine 40 posto svjetskog stanovništva), što, usput, prouzročuje i veliku potrošnju energije. Potražnja za hranom sve je veća, a proizvodnja na istoj razini – dvije milijarde tona žitarica (kukuruz, pšenica i riža). Dolazi vrijeme, smatra Horsch, kada će hrana biti udarna vijest.
Pred poljoprivredu se stavljaju novi izazovi: globalne klimatske promjene, povećane potrebe za hranom, ali i za energijom. Poljoprivrednicima ide sve bolje, smatra Horsch, jer osim sve veće potražne za njihovima proizvodima, na raspolaganju su im i moderna tehnika, bolje sjeme, više znanja. No, iako se cijena pšenice utrostručila, pitanje je može li se prinos udvostručiti.
Koliko se može proizvesti s istih poljoprivrednih površina?
Svojedobno su se s porastom proizvodnje povećavale i obradive površine, a danas to više nije moguće. Na svijetu je 850 milijuna hektara obradivih površina a potrebe rastu dramatično. Europa, ako je godina dobra, može proizvesti 120 milijuna tona pšenice, ističe Horsch.
Zbog novonastale situacije i potražnje za poljoprivrednim proizvodima cijena zemljišta raste pa se tako danas u Europi za hektar traži 50.000 eura, prije dvije godine hektar se iznajmljivao za 100 eura, a danas je i 600 eura malo, kaže Horsch i dodaje da je situacija slična i u svijetu pa je tako u Argentini zemlju moguće iznajmiti samo na godinu dana (može se samo zamisliti koliko se tu vodi računa o održavanju plodnosti tla), dok se južno od Kijeva (gdje je, prema Horschovoj procjeni, područje najbolje) prije dvije godine hektar zemljišta iznajmljivao za 20 dolara, a danas se traži šest puta više i cijena još raste.
Usporedo s cijenom zemljišta raste i cijena poljoprivrednih površina, ali i cijena gnojiva, transporta… Nova konkurencija smo si mi sami, smatra Horsch, i to ponajprije zbog ograničene količine obradive zemlje.
Horsch se u svom obraćanju osvrnuo i na subvencije, za koje smatra da su smrt za poljoprivrednika, jer, iako su u prvoj godini olakšanje, poslije postaju toliko opterećenje da poljoprivrednik više ne može preživjeti bez njih. Prije 20-ak dana u Bruxellesu je dogovoreno da će se subvencije poljoprivrednicima smanjivati tako da ih do 2013. godine više neće biti, poručuje Horsch.
