Početkom godine, u vrijeme kada su plinska kriza i rat u Gazi bili u žiži svjetskih medija, Europski parlament velikom većinom glasova prihvatio je izmjene Uredbe o proizvodima za zaštitu bilja koje je još prije dvije godine predložila Europska komisija, sa čime se složilo 27 zemalja članica Vijeća EU.
Tim aktom je zabranjena upotreba 22 supstance u herbicidima, insekticidima i fungicidima, koje se smatraju uzrokom raka, neplodnosti, oštećenja ploda ili poremećaja rada endokrinog sistema ljudi, a takođe se od strane pčelara povezuju sa mogućim uzrokom prošlogodišnjeg masovnog pomora europskih pčela.
Velika industrija ovih kemikalija pronašla je kompromisno rješenje s ekološkim stručnjacima i pokretima tako što su utvrđeni prelazni rokovi, koji za neke kemikalije traju čak do 2018. godine, s tim što će se neka sredstva moći koristiti sve dok se za zaštitu ne pronađe manje opasna alternativa. Takođe je utvrđena i zabrana uvoza u EU biljnih proizvoda iz trećih zemalja u kojima su tokom uzgoja usjeva korištene uredbom zabranjena sredstva.
Komentari su oprečni, zavisno s koje strane doleze: Androulla Vassiliou, europska povjerenica za zdravstvo, tvrdi da je uredba, kojom se štite i zdravlje i priroda, vrlo dobar način da se započne nova godina i da će od nje korist imati i poljoprivrednici jer će se njenom primjenom zaštititi i zdravlje. S druge strane, Friedheml Schmider iz Europske zajednice proizvođača pesticida (ECPA) ukazuje da je uredba preoštra jer je “i kava opasna u prevelikoj količini”, pa da ne treba zabranjivati supstance, nego propisati njihovu najveću dopuštenu količinu.
