Skip navigation

Osnovni problem u većoj primjeni organskih gnojiva je činjenica da ih jednostavno – nema dovojlno. Kao rješenje stručnjaci predlažu korištenje Terra preta tehnologije, odnosno korištenje bio-ugljena (biochar) koji bi se dodavao zemljištu a koji se inače proizvodi pirolizom (sagorijevanjem bez prisustva kisika) raznih vrsta organskog materijala i otpada.

04012009145926-1Postojeća praksa obrade poljoprivrednog zemljišta kao i nastupajuća promjena klime na zemlji doveli su do opasnog iscrpljivanja i degradacije plodnog zemljišta koje se u najvećoj mjeri ogleda kroz kritično povećanje kiselosti zemljišta (acidifikaciju) i opadanje nivoa organskog ugljika u njenom sastavu.

Na ovogodišnjoj konferenciji britanskog udruženja zemljoradnika Soil Association održanom pod naslovom “Tranzicija: hrana i poljoprivreda u 21-vom stoljeću u Britaniji” naveden je podatak da njihovo plodno zemljište gubi oko 1% ugljika godišnje – što vodi ka opadanju plodnosti zemljišta. (Situacija sa ugljikom u zemljištu inače je slična i u drugim zemljama.)

Kao razloge ovog ubrzanog gubitka ugljika – koji je inače neophodan sastojak za formiranje biljne mase i živog tkiva uopće – naučnici navode više uzroka: porast temperatura od globalnog zagrijavanja, što dovodi do povećanja nivoa aktivnosti mikrobakterija u zemlji i respiracije (ispuštanje ugljikdioksida); drugi razlozi bi mogli nit posljedice moderne prakse obrade zemlje kao što je intenzivna proizvodnja, korištenje neorganskih gnojiva ili korštenje usjeva koji imaju plitak korijenov sistem.

Plodno zemljište je, inače, jedan od najvećih upijača ugljika koga taloži kada se vegetacija završi i kada se razlaganjem biljaka ugljik iz njih nataloži u zemlji, koja ga dalje ispušta u atmosferu djelovanjem mikrobakterija.

Istraživanja su pokazala da zemljište na kome se primjenjuje organska poljoprivredna proizvodnja sa korištenjem organskih gnojiva sadrži znatno viši nivo ugljika od zemljišta koje se gnoji isključivo mineralnim gnojivom.

Više na: www.soilassociation.org ili na: ‘Finding solution to soil’s carbon problem’ -

www.guardian.co.uk/environment/ethicallivingblog/2008/nov/21/organics-carbonemissions

Povećanje kiselosti i degradacija zemljišta

U izvještaju Ujedinjenih naroda o poljoprivredi (UNEP: Global Environmental Outlook , GEO – 4, part 4: Feeding the World) stoji da je degradacija zemljišta korištenjem današnjih metoda obrade smanjila globalnu poljoprivrednu produktivnost za 13 % u toku poslednjih pola stoljeća, kao i da je većina pesticida, na koje su usjevi postali ovisni, izgubilo svoju efektivnost jer su u međuvremenu biljne štetočine stekle otpornost na njih. Zato je neophodno razvijanje biljnih usjeva koji imaju veću otpornost na sušu, korištenje ekološki zdravijih metoda proizvodnje kao i povećavanje raznih oblika irigacije (news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/7060072.stm

Izvještaj “Degradacija zemljišta: Opasnost za sigurnost hrane u zemljama u razvoju do 2020-te godine” koji je napravio IFPRI – Međunarodni Institut za istraživanje politike hrane – daje niz preporuka kako da se popravi kvaliteta zemljišta (www.ifpri.org/2020/dp/dp27.pdf):

“…obnoviti organsku materiju u zemlji, popraviti strukturu zemljišta i njegovu sposobnost da zadrži vodu, kontrolirati oticanje vode preko polja, obnoviti floru i faunu zemljišta i uspostaviti vegetativni pokrivač…”

“Studija Univerziteta Viskonsin ja našla da pretjerana upotreba mineralnih gnojiva dovodi do ubrzanog starenja plodnog zemljišta. Istraživači su našli zemljište koje je poslije 30 godina normalne upotrebe mineralnih gnojiva ostarilo za 5000 godina. Takvo zemljište je izgubilo većinu svoje sposobnosti da zadrži kalcij, magnezij  – zbog povećane kiselosti. Ova kiselost zemljišta se javlja kada se višak azota (u dodiru sa vlagom) pretvori u azotnu kiselinu. Ovo se dešava zato što biljke iskoriste samo polovicu azota iz primjenjenog azotnog gnojiva. Kao rezultat kiselosti bogato zemljište sa sjevera postaje više kao pjeskovito, manje produktivno zemljište sa juga. (99U2)” – Podatke sakupio Bruce Sundquist; home.alltel.net/bsundquist1/se0.htmlTopsoil Loss – Causes, Effects and Implications

home.alltel.net/bsundquist1/se7.htmlEnvironmental Effects of Fertilizer – Soil

Do povećanja nivoa azotnog taloga u plodnom zemljištu dolazi prvenstveno od industrije i od poljoprivrede (primjene azotnog mineralnog gnojiva u dužem periodu) što može dovesti do toksičnog nivoa acidifikacije i značajnog opadanja plodnosti zemljišta kao i do oticanja kiselina i toksičnih metala u površinske vode – navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Nature Geoscience.

Obnova ovako degradiranog zemljišta može se očekivati samo u geološkom vremenu (dugom vremenskom periodu) pa se zato plodno zemljište računa u neobnovljive prirodne resurse.

Više na: www.sciencedaily.com/releases/2008/11/081117153158.htm

U jednom od izvještaja sa ovogodišnje konferencije britanskog udruženja Soil Association, koji je posvećen problemu sve manjih raspoloživih količina fosfornog kamena (koji je neobnovljiv prirodni resurs), navedeni su i podaci o sve manjoj efikasnosti mineralnih gnojiva.

Za posljednjih 40 godina korištenje mineralnog gnojiva (azotai fosfata) je poraslo za 5-7 puta dok su se prinosi samo udvostručili – što znači da usjevi danas koriste mineralno gnojivo 2-3 puta manje efikasno nego prije 40 godina.

U ovom izvještaju se navode dva ključna razloga za opadanje efikasnosti mineralnih gnojiva:

1.- Selekcionari su u proteklom periodu razvili sorte koje imaju plitak korjen, pa zato ne pokupe sve minerale iz gnojiva (što se navodi i u gore pomenutoj studiji Univerziteta Viskonsin);

2.- Mikrobi u zemljištu, koji pomažu biljkama da efikasno koriste minerale, su imobilizirani (are inhibited) korištenjem neorganskog, mineralnog gnojiva.

‘Wheat yields could halve, says scientist’www.soilassociation.org/web/sa/saweb.nsf/195e597ae6f23abc80256ada0051a50f/a04b105694fedd4f80257506003070e4!OpenDocument

Oko 100 miliona ljudi u jugo-zapadnoj Kini ostaće bez plodne zemlje za idućih 35 godina ukoliko se erozija zemljišta nastavi današnjim tempom, navodi britanski Guardian, a žetva u sjevernoistočnoj Kini, koja je inače žitnica zemlje, mogla bi  opasti za 40% za idućih 50 godina. Ovo je posljedica današnje prakse u poljoprivrednoj proizvodnji, sve veće sječe šuma i sve većeg porasta domaće populacije.

“Soil erosion to cut harvest in China’s breadbasket by 40%” – www.guardian.co.uk/environment/2008/nov/22/chinese-soil-erosion-farming-overpopulation

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Log Out / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Log Out / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Log Out / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Log Out / Izmijeni )

Spajanje na %s

Prati

Get every new post delivered to your Inbox.

%d bloggers like this: