Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska će provoditi Zajedničku poljoprivrednu politiku koja već 50 godina regulira proizvodnju i prodaju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, i čiji je cilj osigurati prihvatljive cijene i kvalitetu proizvoda, očuvati ruralno nasljeđe te poljoprivrednicima osigurati stabilan dohodak.

• Hrvatski će poljoprivrednici imati slobodan pristup jedinstvenom tržištu Unije, a iz europskih fondova imat će na raspolaganju oko 5 milijardi kuna godišnje za izravna plaćanja i ruralni razvoj.

• Primjerice, za vinogradarstvo će im na raspolaganju biti 10,8 milijuna eura godišnje, a za sljedećih deset godina osigurano je 9,6 milijuna eura za izravna plaćanja namijenjena razminiranom poljoprivrednom zemljištu.

Kakva su iskustva novih država članica Europske unije u poljoprivredi?

• Iskustva su većinom pozitivna.

• U korištenju poljoprivrednih fondova Europske unije najuspješnija je bila Poljska.

• U većini novih država članica Europske unije dohodak poljoprivrednika porastao je u prvim godinama članstva: između 2000. i 2007, u Latviji je utrostručen, u Estoniji, Litvi i Poljskoj udvostručen, a u Češkoj i Slovačkoj povećan za 50%.

Hoćemo li se odreći tradicionalnih običaja poput kolinja, pečenja rakije, pripreme kulena ili sira i vrhnja?

• Nećemo se morati odreći naših tradicionalnih običaja i proizvoda.

• Ako se pripremaju za osobne potrebe i dalje će se moći raditi po obiteljskom receptu.

• Svi proizvodi koji idu u prodaju moraju pak zadovoljavati higijenske standarde radi zaštite potrošača.

Što će biti s hrvatskim tradicionalnim proizvodima u Europskoj uniji?

• U roku od 12 mjeseci od dana pristupanja Europskoj uniji Hrvatska će moći na razini Unije registrirati i zaštititi poljoprivredne i prehrambene proizvode koji su već registrirani i zaštićeni na nacionalnoj razni oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili tradicionalnog ugleda (npr. istarski pršut).

• Tako registrirani proizvodi moći će se bolje plasirati na tržište Europske unije.

Što će članstvo Hrvatske u Europskoj uniji donijeti našim regijama?

• Jedna od najvažnijih politika Europske unije jest regionalna politika, koja teži smanjivanju razlika između manje i više razvijenih dijelova Unije.

• Tomu je namijenjen Europski fond za regionalni razvoj čije će korisnice postati i hrvatske regije, a najviše koristi imat će slabije razvijeni krajevi Hrvatske.

Kakve će biti potpore u ribarstvu kada Hrvatska bude članica Europske unije?

• Hrvatska će ulaskom u Europsku uniju moći koristiti sredstva Europskog fonda za ribarstvo.

• Samo u prvih šest mjeseci članstva (u drugoj polovici 2013.) ta će sredstva iznositi 8,7 milijuna eura dok će na godišnjoj razini, prema sadašnjem izračunu, ona iznositi oko 30 milijuna eura.

• Ribari, uzgajivači ribe, riboprerađivači te obalne i otočne zajednice moći će uz pomoć ovih sredstava modernizirati proizvodnju i infrastrukturu te smanjivati negativan utjecaj na okoliš.

• Te će potpore dugoročno pridonijeti i modernizaciji naše ribarske flote.

• Europski fond za ribarstvo sufinancirat će razvojne projekte na otocima u iznosu 75%, osim za otoke Mljet, Vis, Dugi otok i Lastovo kojima je zbog povećanih troškova proizvodnje i udaljenosti odobrena stopa sufinanciranja do 85%.

Što će biti s malim ribolovom?

• Mali ribari imat će vremena do 31. prosinca 2014. odlučiti hoće li se preusmjeriti na gospodarski ili rekreacijski ribolov.

• Gospodarski ribolov imat će bolju perspektivu, a njegova održivost bit će osigurana boljom zaštitom prirodnih resursa.

Prema raspodjeli percentila (slika gore), toplinske prilike u Hrvatskoj za 2011. godinu opisane su sljedećim kategorijama: ekstremno toplo (čitav Jadran uključujući i zaleđe, tj. Dalmatinsku Zagoru, Liku i Gorski kotar, te veći dio središnje Hrvatske), vrlo toplo (Banovina i Slavonija) i toplo (okolica Daruvara).

Analiza godišnjih količina oborine koje su izražene u % višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990.) je pokazala da je u 2011. godini u cijeloj Hrvatskoj, izuzevši Komižu, oborine bilo manje od prosjeka. Veći dio kontinentalne Hrvatske kao i Jadrana nalazi se u kategoriji ekstremno sušno, dok se u kategoriji vrlo sušno nalazi dio Istre, Like i Gorskog kotara, te zaleđe Splita i Dubrovnika. Kategorija sušno obuhvaća okolicu Hvara i Senja, dok se u kategoriji normalno nalaze se Vis i Lastovo.

Osim navedenog, usporedbom vrijednosti srednjih godišnjih temperatura zraka za Zagreb-Grič u razdoblju 1862.-2011. godina vidljivo je da je 2011. godina bila među 6 najtoplijih godina od početka mjerenja (za opservatorij Zagreb-Grič za 2011. godinu srednja godišnja temperatura zraka iznosi 13.3°C). Navedeno ukazuje na činjenicu da temperatura zraka u Hrvatskoj i dalje prati trend globalnog zatopljenja koje je vrlo vjerojatno, pretežito, posljedica povećanja koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi uslijed sagorijevanja fosilnih goriva u energetici, industriji, prometu i drugdje.

Zajednička poljoprivredna politika jedno je od najznačajnijih područja djelovanja institucija Europske unije, kako u pogledu količine propisa koji reguliraju to područje, tako i u pogledu udjela u proračunu Europske unije. Primarna joj je svrha istodobno osigurati stabilnu opskrbu kvalitetnom, sigurnom hranom za stanovništvo po pristupačnim cijenama i odgovarajuće prihode za poljoprivrednike koji ujedno omogućuju modernizaciju i razvoj poljoprivredne proizvodnje.

Danas se osobita pozornost poklanja poboljšanju sigurnosti i kvalitete hrane, očuvanju okoliša, obnovi i razvitku ruralnih područja, očuvanju kulturnog blaga i tradicionalnih običaja. Promiče se ruralni razvoj uključujući seoski turizam, tradicionalne obrte, poboljšanje infrastrukture, kao i promicanje kvalitetnih ekoloških i autohtonih poljoprivrednih proizvoda.

Promjene za Hrvatsku

Primjena zakonodavstva Europske unije pozitivno će se odraziti na poljoprivrednike i prehrambenu industriju, kao i na potrošače.

Pristup većem tržištu i europskim fondovima

Hrvatska je s Europskom unijom uskladila svoje propise kojima regulira proizvodnju, preradu i prodaju poljoprivrednih proizvoda na zajedničkom tržištu, kao i trgovinu s trećim zemljama. Članstvo u Europskoj uniji značit će također slobodan pristup unutarnjem tržištu, kao i mogućnost korištenja fondova za poljoprivredu i ruralni razvitak.

Hrvatskim poljoprivrednicima bit će na raspolaganju oko 5 milijardi kuna godišnje za izravna plaćanja i ruralni razvoj. Očekivane koristi od članstva u Uniji uključuju širenje tržišta i povećanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda, uključujući veću stabilnost tržišta poljoprivrednih proizvoda i učinkovitiju administraciju. Osim toga, reformirana poljoprivredna politika pridonijet će racionalizaciji hrvatskog poljoprivrednog proračuna, olakšat će planiranje, a time i poboljšati poslovanje u poljoprivredi. Hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima pružit će se prilika da se bez sadašnjih trgovinskih zapreka natječu na velikom unutarnjem tržištu s proizvođačima Europske unije. Stoga je glavni izazov na ovom području prilagodba hrvatskih poljoprivrednika uvjetima otvorenog zajedničkog tržišta Unije s oko 500 milijuna potrošača.

Poticaji

U Hrvatskoj će se pristupanjem Europskoj uniji tako primjenjivati sustav jedinstvenog plaćanja po gospodarstvu, u kojemu poticaji više neće ovisiti o količini proizvodnje, već o poštivanju dobre poljoprivredne prakse i ekoloških uvjeta proizvodnje (višestruka sukladnost).

Pritom će se zadržavati vezana plaćanja za krave dojilje (105 tisuća grla) te za ovce i koze (543 tisuća grla). Da bi ostvarili prava na izravna plaćanja, poljoprivrednici će morati ispuniti određene zahtjeve, u skladu s propisima višestruke sukladnosti. Radi lakše prilagodbe Hrvatskoj je odobreno prijelazno razdoblje do 2018. godine u kojem će poljoprivrednik ostvarivati pravo na poticaj čak i ako se – do isteka tog perioda – i ne bude pridržavao određenih propisa.

Osnovne su koristi članstva u Uniji: financiranje izravnih plaćanja i mjera ruralnog razvoja iz poljoprivrednih fondova Unije te korištenje europskih sredstava za restrukturiranje poljoprivredne proizvodnje, čime će se rasteretiti nacionalni proračun; podizanje konkurentnosti poljoprivrede.

Izravna plaćanja

Hrvatska će nakon pristupanja Europskoj uniji zadržati postojeću razinu izravnih plaćanja (između 300 i 400 milijuna eura). U prvim godinama članstva udio Unije u izravnim plaćanjima hrvatskim poljoprivrednicima povećavat će se, dok će se dio financiran iz nacionalnog proračuna postupno smanjivati. Udio Unije bit će 25% u prvoj godini članstva, 30% u drugoj, 35% u trećoj i 40% u četvrtoj godini članstva. Od pete godine nadalje, taj će se postotak povećavati za 10 postotnih bodova kako bi u desetoj godini članstva dostigao 100%.

Ruralni razvoj

Osim toga, Hrvatskoj će unutar poljoprivrednih fondova Europske unije biti na raspolaganju značajna sredstva za financiranje mjera ruralnog razvoja. Nadalje, nakon pristupanja Uniji, povrh iznosa predviđenih za izravna plaćanja i ruralni razvoj, Hrvatskoj će biti dostupno i oko 10 milijuna eura godišnje za vinogradarstvo te 9,6 milijuna eura u narednom desetogodišnjem razdoblju za minirane i minski sumnjive površine, koje nakon razminiranja budu vraćene poljoprivrednoj namjeni. Naši poljoprivrednici i ruralne zajednice već su imali priliku koristiti sredstva iz pretpristupnih fondova Unije, čime su ne samo dobili financijsku pomoć, nego su također stekli znatno iskustvo i znanje za buduće uspješno korištenje proračunskih sredstava Unije.

Prijelazne mjere

U prve tri godine članstva Hrvatska će imati pravo da isplaćuje određene nacionalne potpore za šećernu repu, ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i rasplodne krmače, iako te potpore nisu dio zajedničke poljoprivredne politike Europske unije. Imat ćemo i pravo korištenja nacionalne rezerve, tj. utvrđivanja dodatnih prava na plaćanje u pojedinim osjetljivim sektorima, i to za proizvodnju mlijeka, tov goveda, ovce i koze i proizvodnju duhana.

Zaštita i registracija proizvoda

Hrvatskoj je odobrena mogućnost da u roku od 12 mjeseci od dana pristupanja registrira i zaštiti na razini Unije poljoprivredne i prehrambene proizvode već registrirane i zaštićene na nacionalnoj razni oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili tradicionalnog ugleda (npr. Istarski pršut). Na zajedničkom tržištu Unije moći će se prodavati »pekmez«, tradicionalni hrvatski proizvod koji do sada nije bio prisutan na tom tržištu.

U listu tradicionalnih izraza Europske unije bit će također uključene oznake za vina: Opolo i Plavac te Samoborski bermet, kao i oznake zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića:

• Hrvatska loza,
• Hrvatska travarica,
• Hrvatski pelinkovac,
• Hrvatska stara šljivovica,
• Slavonska šljivovica
• Zadarski maraschino.

Uvoz hrane, kažu u EBRD-u, može se smanjiti povećanjem domaće proizvodnje. Primjerice, porastom prinosa kukuruza, soje i uljarica za 20 posto dobilo bi se 800.000 tona tih proizvoda, što bi se pozitivno odrazilo i na veću domaću proizvodnju hrane.

Ipak, uvoz hrane se količinski smanjuje pa bi podaci na kraju godine trebali biti drukčiji. Mora se uzeti u obzir da je cijena hrane na svjetskom tržištu rasla, što je utjecalo na vrijednost uvoza.

Hrvatska je međutim kronično ovisna o uvozu hrane, jer ima samo osam poljoprivrednih proizvoda dovoljno iz domaće proizvodnje. U EBRD-u ističu da će u Uniji profitirati oni proizvođači hrane, kao što je Podravka, koji imaju prepoznatljive brendove, a da se oni mali roizvođači moraju udružiti u klastere.

Uvoz raste jer se kontinuirano smanjuje domaća proizvodnja, a poticaji koje država daje, iako veći, očito nemaju efekt na proizvodnju hrane. Poduzeća u Hrvatskoj proizvode hrane u vrijednosti od oko pet milijardi kuna, isto toliko i poljoprivrednici, a ukupan uvoz dosegnuo je 15 milijardi kuna.

Zemlja koja godišnje uveze 1,2 milijarde dolara finalnih proizvoda i još sirovina za 700 milijuna dolara nije poljoprivredna. U Europi uvoz prehrambenih proizvoda maksimalno čini 8 posto ukupne vrijednosti tržišta hrane, a u Hrvatskoj je ta stopa već narasla na oko 40 posto.

Autor: MARINKO PETKOVIĆ