Skip navigation

09112006224757-1.jpgBliže se praznici i mnogi će u to slavljeničko vrijeme zadovoljstvo pronaći uživajući u veoma omiljenom piću – pivu. Kakva je veza izmedju piva i pčelinjih proizvoda, posebno meda?

U mnogim zemljama stoljećima je med predstavljao univerzalni zaslađivač i bio gotovo jedini izvor šećera. Najstarija alkoholna pića su najvjerovatnije spravljana od rastvorenog fermentiranog meda. Piće starih anglosaksonaca bila je mješavina vode i saća sa medom nastala vrenjem u glinenoj posudi u koju su se radi arome dodavale razne trave. Ni naši preci, stari Sloveni, nisu tu zaostajali sa medovinom. U današnje vrijeme pivari nastavljaju istraživanja aditiva koji se dodaju pivu. U Nemačkoj je upotreba pšenice u spravljanju piva dobila na popularnosti, u Engleskoj zobi, a u Belgiji trava i začina.

Zadnjih godina u prehrambenioj proizvodnji, pa i medju pivarima sve više se počela vrednovati upotreba isključivo prirodnih sastojaka. Jedan od njih je med koji se koristi pri spravljanju mnogih vrsta piva, počevši od biljnih i specijalnih vrsta pa do tradicionalnih vrsta i medovine. Tehnološki gledano, u procesu spravljanja piva može se koristiti bilo koja vrsta meda. Sa porastom broja ljudi koji su pivo počeli spravljati kod kuće porasla je i njegova upotreba u ove svrhe. Zanimljivo je ukazati na to da oko milion Amerikanaca pivo spravlja kod kuće. Da bi se ono napravilo potrebna je voda, ječmeni slad, hmelj i kvasac.

Da li pivo sa medom ima ukus kao i sam med? U principu takva piva nemaju izraziti ukus meda, jer u krajnjem proizvodu ostaju samo neki sastojci koji se nalaze u medu. Sama jačina ukusa meda u pivima zavisi od faze procesa vrenja u kojoj se med dodaje, vrste piva, količine i vrste meda koji se koristi i tehnike procesa vrenja. Da bi se najbolje očuvala aroma meda, pivari prvo obrađuju med na niskim temperaturama i dodaju ga na kraju vrenja, kako bi ga samo za kratko izložili visokim temperaturama. Med može u velikoj mjeri smanjiti gorčinu piva ili ublažiti ukus nekih sastojaka, kao na primjer hmelja. Pivo spravljeno sa medom je svetlije i oštrije od ostalih vrsta piva, a med mu daje boju, aromu, gustinu i punoću.

Piva od začina i trava su piva sa đumbirom, cimetom, oguljenom naranđom i mnogim drugim vrstama začina i trava. Neka od njih popularno se nazivaju Božićna ili praznična piva i spravlaju se sa 700 grama meda na 23 litara. Posebna piva su ona kod kojih posebni dodaci, uključujući med, melasu, karamel, čokoladu i drugo, daju karakterističnu notu. U tom slučaju med je u 23 litara zastupljen sa 1,2 kilograma.

Mnogi pivari teže zadržavanju karakteristične arome i ukusa meda kao dopunu ostalim aromama u svojim pivima. Izbor arome je veoma subjektivan. Različite tehnike vrenja, razne vrste kvasaca, slada, aditiva, hmelja, trava i začina, zajedno sa raznim vrstama meda daju mogućnost spravljačima piva da iznova nalaze nove recepte. Nježna aroma meda daje bolji ukus engleskom svijetlom pivu ili laganom njemačkom pivu u koncentraciji od 3 do 10%. Na Zapadu komercijalno najdostupnije vrste meda, kao što su med od djeteline, lucerke, cvijeta naranđe, žalfije i poljskog cvijeća u pivu imaju veoma blagu aromu i ukus. Već 11 pa do 30% meda u pivu razviće primjetnu notu arome meda, a preko 30% ukus meda će dominirati nad ostalim sastojcima.

Za piva od trava, začina, blijeda engleska piva, tamna engleska piva, jaka i tamna piva, svijetla piva i suha piva preporučljiv je svijetli med od djeteline koji će dati blag ukus; za engleska bijela piva, voćna piva i piva od začina treba uzeti med od maline ili kupine koji će dati delikatan ukus, a za jaka, tamna piva i crna piva pravi izbor je med od heljde.

Dejan Kreculj

3 Comments

  1. U hrvatskoj imamo puno imena, a zapravo jako malo pivskih raznovrsnosti…kad bih mogao birati, uvijek bi pio tamnog tomislava. Baća Iva mi kaže da bi ožujsko moglo imati dobru prođu kod ozbiljnih njemačkih pivopija. Šteta što je u tim okvirima apsolutno nepoznat brand i takav će nažalost i ostati.

  2. Evo, dragi Miki, teme o kojoj i ja mogu nešto reći.Istina je ovo što kaže paor. Ja ću i sutra, ako Bog da, u Zagreb i već znam da će moj poslovni partner, Nijemac, na večer reći da idemo na Ožujsko pivo.Ja sam kušao puno njemačkih piva, ali Žuja se ne mora kriti. Nažalost gledam kako se u Zagrebu pije Heineken, Stella i ostala pića slična pivu. Da u Njemačkoj se ta “piva” ne smije zvati pivom nego spadaju pod “pića slična pivu”. Znaju Nijemci što je pravo pivo! Ali i u Njemačkoj se sve više proizvode takozvana dizajnerska pića sliča pivu, kako bi industrija osvojila ukuse mladih. Da to s pivom nema nikakve veze jasno je, ali ima jako puno sa zaradom i budućim potrošačima. Eto sad ću na tvom blogu svečano obećati Paoru, da će mo prvi puta kad se pruži prilika, otići na tamnog Tomislava.Časna riječ! Ako ga ima u tvom selu mogli bi doći do tebe. Bumo videli! Puno te i srdačno pozdravljam!

  3. Obozavam njemacko Pivo, “Schankbier.”
    Tko ga nije probaO, ne zna sto je to ukusno i lako Pivo, a da ne bude pijan. Nije bezalkoholno Pivo, ali je prijatno i vrlo
    ukusno, da Covjek ne postaje brzo bedast! Mnogi piju Pivo zbog pijanstva, bez Cilja, da uzivaju u Pivu!!!


Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: