Skip navigation

Tijekom ’90.-ih u Hrvatskoj je trajno prenamijenjeno 4587 ha zemljišta, i to uglavnom poljoprivrednih parcela u građevinske. Glavni razlog je razvoj naselja, to jest izgradnja kuća i uslužnih djelatnosti. Od 2000. do 2005. godine značajan dio zemljišta oduzimala je pojačana izgradnja prometnica. Očekuje se da u budućnosti glavni razlog gubitka zemljišta neće biti rast stanovništva nego daljnja izgradnja prometnica i izgradnja proizvodnih i trgovačkih područja kao posljedice ubrzanog gospodarskog rasta. To su podaci iz nedavno objavljenog izvještaja o trajnoj prenamjeni zemljišta Agencije za zaštitu okoliša (AZO). zagreb.jpg
«Zabrinjavajući je gubitak vrijednih tala i šuma zbog različitih prenamjena, uglavnom izgradnje. Povećava se zadiranje u krajolik, a često bez opravdanja ili odgovarajućeg učinka. Ovo je osobito vidljivo u okružju gradova, a i u prirodnim krajolicima u koje zadiru mreže tehničke infrastrukture», opisano je u Strategiji prostornog uređenja Hrvatske.
Strategija zato navodi ciljeve: – održavanje očuvanog prostora kao prednost, – sustavno saniranje ugroženih područja, – u novim programima smanjivati devastaciju prostora, – zadržati postojeći udio antropogenog prostora, – stimulirati razvoj srednjih naselja.
Tijekom devedesetih trajno je prenamjenjeno 4587 hektara zemljišta ili 459 hektara godišnje. Nakon izgradnje naselja, kao glavni razlozi ističu se izgradnja proizvodnih i trgovačkih djelatnosti, slijedi izgradnja prijevozne mreže te kamenoloma i odlagališta otpada.
Najviše je prenamjenjeno pašnjaka i poljoprivrednih površina i to 74,3 posto ukupno, po količini slijedi šumsko zemljište, zatim obradivo zemljište i trajni usjevi te zemljište iz skupine poluprirodne vegetacija.Prema izvještaju AZO, raspored i jačina prenamjene je usredotočena na Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, gdje na rubnom gradskom području najviše trajne prenamjene zemljišta uzrokuje izgradnja nepovezanih gradskih područja te izgradnja proizvodnih i trgovačkih područja.

Istaknut je gubitak zemljišta na područjima Karlovačke i Zadarske županije kod kojih se u oba slučaja radi o gradilištima autocesta te izgradnja nepovezanih gradskih područja. U Splitsko-dalmatinskoj županiji značajna prenamjena zemljišta prisutna je na otoku Braču i to zbog izgradnje nepovezanih gradskih područja te izgradnje zračne luke, dok se u Požeško-slavonskoj županiji ističe brojnost i velika površina kamenoloma.

Osim gubitka zemljišta, zbog daljnje gradnje autocesta očekuje se daljnja fragmetacija staništa, a gradnja višenamjenskog kanala Dunav-Sava koja se planira dovršiti do 2013. godine također će dovesti do značajne prenamjene zemljišta u vodena tijela i lučke površine, jer je planirana dužina kanala 50 kilometara uz prosječnu širinu od 50 metara te izgradnju dviju riječnih luka u Vukovaru i Šamcu. Planirana izgradnja nizinske pruge Botovo-Rijeka također će dovesti do značajne prenamjene zemljišta jer će se osim područja za samu prugu graditi i potpuno nova željeznička čvorišta na površinama poljoprivrednog i šumskog zemljišta.Povezano sa prenamjenom zemljišta slijede i drugi ekološki problemi – betonizacija, degradacija zelenog pokrova, dijeljenje staništa divljih životinja, isušivanje i slično.

Hrvatsko šumarsko društvo prošle godine je upozorilo da će gradnja kanala Dunav – Sava ozbiljno ugroziti šumska staništa u istočnoj Slavoniji, posebno Spačvanski bazen u kojem se nalazi najvrjednija cjelovita šuma hrasta lužnjaka u Europi. Akademik Slavko Matić je na okruglom stolu povodom ove teme u Vukovaru rekao da bi se pod utjecajem kanala našlo oko 60 tisuća hektara šumskog područja kojega je općekorisna uloga procijenjena trideset puta većom vrijednosti od sirovinske vrijednosti drveta koja iznosi 10,2 milijarde eura. Izgradnja kanala Dunav – Sava poremetio bi sustav podzemnih voda pa bi se zamočvarilo ili isušilo cijelo područje.
Značajan doprinos nekontroliranom gubitku zemljišta dala je i bespravna gradnja te nepostojanja prostornih planova, ali je taj problem zahvaljujući Ministarstvu zaštite okoliša dovedena na naslovnice svih novina i bespravna gradnja je značajno smanjena. «Po dolasku u Ministarstvo zatekla sam tek 157 izrađenih planova od ukupno 550. Danas ima donesenih, ili su pred donošenjem, 466 planova.», rekla je ministrica zaštite okoliša Marina Matulović-Dropulić u intervjuu za Novi list krajem prošle godine.

Povezano:
pročitajte izvješće Agencije za zaštitu okoliša
Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske

Autor: Kruno Kartus

One Comment

  1. Pozdravljam te….


Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: