Skip navigation

10475a.jpgTijekom proteklih mjeseci ponovno je aktualizirana priča o osnivanju poljoprivredne komore koja bi, prema najavama, trebala biti ustrojena ove godine. U državnom proračunu je za osnivanje poljoprivredne komore već osigurano deset milijuna kuna, a u pripremi je i zakon o poljoprivrednoj komori koji će uskoro biti predstavljen Vladi RH, a nakon toga i Saboru.
Kako je istaknuo mr. sc. Josip Kraljičković, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, cilj osnivanja poljoprivredne komore je prije svega uključivanje svih institucija, koje zastupaju interese poljoprivrednih proizvođača, u jednu.

Obvezno članstvo

– Poljoprivredna komora će biti partner svim poljoprivrednim proizvođačima i zastupat će njihove interese. Umjesto brojnih predstavnika poljoprivrednih udruga, interese svih zastupat će poljoprivredna komora, a članstvo će biti obvezno. Članovi će biti svi poljoprivredni proizvođači upisani u Upisnik poljoprivrednih proizvođača koji obrađuju više od jednog hektara poljoprivrednog zemljišta ili posjeduju šumsko zemljište, poljoprivrednici koji imaju registriran neki obrt te ostale pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom, trgovačka društva i zadruge – kaže Kraljičković te napominje kako je predviđeno da u poljoprivrednu komoru uđe i Hrvatski zavod za poljoprivredno-savjetodavnu službu te Hrvatska šumarska savjetodavna služba.
Sjedište poljoprivredne komore, ističe mr. Kraljičković, bilo bi u Zagrebu, a po županijama bi bile osnivane ispostave, te dodaje kako će poljoprivredna komora biti lišena svake politike. – U prvoj fazi predviđeno je da se poljoprivredna komora financira iz državnog proračuna, nakon toga u prijelaznom razdoblju 80 posto iz proračunskih sredstava, a ostatak sredstava bio bi iz članarina dok bi se u doglednoj budućnosti financijska sredstva osiguravala iz članarina, ali i vlastitih djelatnosti savjetodavaca, čije bi se usluge naplaćivale, kaže mr. Kraljičković te napominje i kako će poljoprivredni proizvođači preko komore moći kontrolirati, ali i utjecati na rad savjetodavaca.
Međutim, mr.sc. Draženka Gutzmirtl, pročelnica Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu službu Područne službe Osječko-baranjske županije, napominje kako seljaci već i sada mogu, i to besplatno, utjecati na rad savjetodavaca.
– Smatram da se u našem radu neće dogoditi neke značajnije promjene. Rad savjetodavaca seljaci su mogli i mogu kontrolirati i na njega utjecati i do sada. Kad je riječ o naplaćivanju usluga, smatram da naši seljaci još dugo neće prihvatiti da plaćaju rad savjetodavaca i savjete jer su naviknuti samo plaćati advokata i doktora – kaže mr. Gutzmirtl.
Prijedlog zakona o osnivanju poljoprivredne komore Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja poslalo je nedavno i seljačkim udrugama na uvid. Seljaci su većinom zadovoljni prijedlogom jer se, kako ističe Darko Grivičić, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, trenutačno najbrojnije seljačke udruge u Hrvatskoj, napokon ozbiljnije pristupilo osnivanju poljoprivredne komore.

Velika očekivanja seljaka

– Od poljoprivredne komore seljaci mnogo očekuju. Između ostalog, smatramo da će njezina uloga biti presudna prilikom pregovora s Europskom unijom jer nitko ne može štititi bolje interese seljaka od nas samih – kaže Grivičić te dodaje kako je njezino osnivanje nužno. Međutim, ima i onih koji smatraju da je osnivanje poljoprivredne komore nepotrebno te da ugrožava neke dosadašnje institucije poput zadružnih saveza i Hrvatske gospodarske komore, za koju se čak nedavno zatražilo njezino ukidanje.
Mirko Macokatić, predsjednik Zadružnog saveza Slavonije i Baranje, naglašava kako je osnivanje nove komore samo nepotreban novi trošak hrvatskom gospodarstvu i čisto rasipanje novca. – Jedan od većih problema predstavljat će obveznost članstva, što znači da su članarinu dužni plaćati i seljaci pojedinačno, ali i zadruga u koju su udruženi. To je dvostruki teret, što ni u kojem slučaju nije dobro. Također je vrlo nejasno što će biti s Hrvatskom gospodarskom komorom, jer ona ima vrlo slične zadaće koje bi trebala odrađivati i poljoprivredna komora. Iz konačnog prijedloga osnivanja poljoprivredne komore također nije jasno što će biti s Hrvatskim savezom zadruga koji ima više od 1.000 članica, među kojima su i poljoprivredne zadruge, a članstvo je također obvezno. Prema mojim informacijama, u poljoprivrednu komoru ušao bi i Hrvatski zavod za poljoprivredno-savjetodavnu službu – kaže Macokatić te napominje kako je najveći nedostatak što se iz konačnog prijedloga uopće ne može iščitati što se zapravo hoće učiniti, a vrlo je izgledno, dodaje, da se sustav mijenja, samo što se ne vidi kako i na koji način. Macokatić naglašava i kako je vrlo nejasno u prijedlogu na što se mislilo pod osiguranjem nekih prihoda od vlastitih djelatnosti.
– Ako bi financiranje trebalo biti utemeljeno na članarinama, smatram da ostale usluge ne bi trebalo naplaćivati. Ovako je, očito, otvorena mogućnost da se određene usluge, primjerice savjetodavne, naplaćuju. Na udaru će biti Hrvatska obrtnička komora jer su mnogi poljoprivrednici registrirali i poljoprivredni obrt te su njezine članice – kaže Macokatić.
Mr. Josip Kraljičković dodaje kako osnivanjem poljoprivredne komore neće biti na udaru i ugrožen nitko jer nitko ne planira gasiti niti Obrtničku, niti Hrvatsku gospodarsku komoru, kao ni zadružne saveze.

Stipan Bilić (HUP): Poljoprivredna komora mora imati zadaću razvoja

Hrvatska udruga poslodavaca nedavno je predložila Vladi RH ukidanje Hrvatske gospodarske komore koja, uz središnjicu, ima ispostave po svim županijama i zapošljava oko 600 djelatnika. Stoga smo Stipana Bilića, direktora Udruge za poljoprivrednu i prehrambenu industriju pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, upitali protivi li se HUP i osnivanju nove, još jedne komore.
– Načelno, HUP ne podržava zakonom utvrđeno prisilno članstvo u komori. Što se tiče Gospodarske komore, smatramo da je ona zastarjela i jedna je od institucija koja je zadržala ustroj komore sovjetsko-boljševičkog tipa, odnosno univerzalne institucije bez nadležnosti i sadržaja. U srednjoeuropskom sustavu komora, na čiju se tradiciju pozivamo, komore su granski organizirane, industrijska, trgovačka, poljoprivredna, obrtnička i slično. Međutim, u tim granskim komorama središnjica granske komore nije nositelj osnovnih poslova komore nego poslove nose regionalne komore. Jedino u komunizmu središnjica komore je imala veliko značenje i činila je komoru, a regionalne komore su ispostave podređene središnjici. Ovakva komora mora proći tranziciju. Prije 10 – 12 godina Agronomsko društvo zamolilo me da predložim ustroj Hrvatske poljoprivredne komore. I danas držim da je nužno imati gransku poljoprivrednu komoru utemeljenu na regionalnom principu uz obvezno članstvo u regionalnoj komori svih vlasnika poljoprivrednog zemljišta jer kod nas dvije trećine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu je sitnih seljaka čije interese nitko ne zastupa. Hrvatska poljoprivredna komora mora se utemeljiti na regionalnim poljoprivrednim komorama koje su izvorni nositelj poslova, a središnjica samo prezentira komoru prema državi i državnim tijelima. Poljoprivredna komora mora imati zadaću razvoja poljoprivrede i obrazovanja poljoprivrednika u regiji. Međutim, ako se po našoj praksi osnuje središnjica Poljoprivredne komore, koja će sebi osnivati regionalne centre, što znači da bi središnja poljoprivredna komora sebi osnivala osnivače, onda je takav sustav promašen i služi za uhljebljenje uspjelih ili neuspjelih političara i zaposlenika i ima mnogo sličnosti s načinom osnivanja poljoprivrednih zadruga prije pedeset godina – kaže Stipan Bilić te zaključuje da se, u osnovi, HUP protivi obveznom osnivanju bilo koje institucije, a ne samo komore, koja košta a ne donosi korist.

5 Comments

  1. ne znam koji bi bili dosezi te polj. komore, ali čujem da mnogi kude postojeću privrednu komoru, da je relikt prošlog vremena i da ne služi ničemu…

  2. JUTRA U ZAVIČAJU

    skoro sam zaboravio
    jutra u zavičaju
    i rzanje konja
    u predvečerje

    na širokim smo utvajima
    radosni
    čuvali svinje
    i pjevali

    tako da nas jutra
    dočekala budne.

    Lijep ti vikend želim, prijatelju dragi, i srdačno te pozdravljam!

  3. Gospodarska komora i obrtnička komora nisu ništa do li pljačka građana, pa se od najavljene poljoprivredne komore ništa drugo osim novog obaveznog nameta niti ne može očekivati.
    Bilo bi logično upitati se: kako je uopće moguće da se takva blesava ideja pojavi pred Saborom? – da unaprijed ne znamo odgovor: aroganciji, sebičnosti i gramzivosti tupavaca na vlasti jednostavno nema kraja!

  4. Poljoprivredna komora je dobra ideja, ali ako budu prihvatili prijedloge ljudi s terena odnosno samih seljaka a, ispostave koje se spominju bi trebale imati svoje ogranke. Da bi to sve imalo smisla mora se krenuti agresivno i žustro s velikim brojem ljudi!

  5. Što reći nego da naša država umjesto da smanjuje državni aparat ona ga širi ,a nama nameće kojekakve namete”članarine”.


Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: