Skip navigation

Da pčele nestanu s lica Zemlje čovječanstvu bi preostalo još samo četiri godine života. Da nema pčela ne bi bilo oprašivanja, pa ni biljaka i životinja, a na kraju niti ljudi, rekao je još Albert Einstein. Ta je izjava postala aktualna posljednjih godina od kada pčelari, mediji i znanstvenici sve češće govore o masovnom nestanku i pomoru pčela. Pretpostavlja se da su uzroci nestanka i pomora zračenje mobitela i posvuda postavljenih transmisijskih antena, zatim uporaba pesticida na poljima, tretiranje sjemena kemijskim sredstvima te genetski modificirani organizmi.

Masovni nestanak pčela prvo je zabilježen u SAD-u. U Sjevernoj Americi pčelari su 2006. godine »izgubili« 30 do 90 posto košnica bez primijećenih uginuća. Prošle je godine list Independent izvještavao o masovnom raspadu pčelinjih zajednica u Njemačkoj, Švicarskoj, Španjolskoj, Portugalu, Italiji, Grčkoj i Velikoj Britaniji.
U istraživanjima su najdalje dospjeli Nijemci. Znanstvenici sa sveučilišta u Landauu proveli su opsežno istraživanje utjecaja elektromagnetskog zračenja bežičnih kućnih telekomunikacijskih uređaja na pčelinje zajednice i košnice. Dokazali su trostruko veću učestalost raspada pčelinjih zajednica izloženih zračenju, nego kod zajednica nad kojima nije primjenjivano zračenje. Košnice zračenih rojeva imale su smanjene saće oko 20 posto. Istraživanje je pokazalo da razina mikrovalnog zračenja, kakvoj su izloženi milijuni ljudi, ima iznenađujuće posljedice na povratak pčela u košnicu, one se ili ne vrate ili se vrate nakon poduljeg vremena.

U drugoj polovici 2006. godine korištenje bežičnih (wireless) tehnologija u Europi povećalo se s obzirom na prvu polovicu za 75 posto. O dezorijentaciji i nestanku pčela ispričao nam je i Milan Kramer iz Udruženja pčelara Slavonije i Baranje »Radilica« iz Osijeka. »Pčelama smetaju frekvencije mobitela, što je utvrdio jedan naš pčelar prošle godine, slučajno, tijekom bagremove paše. Telefonirao je u više navrata i primijetio kako su se pčele svaki puta uznemirile i nekontrolirano počele letjeti. Zna se da se inače na bagremovoj paši može raditi u kratkim hlačama i bez zaštitne maske i rukavica, jer bagremov med smiruje. Potom su i drugi pčelari počeli zamjećivati slično«, rekao nam je Kramer, dodajući da sve više ima odašiljača za mobitele s različitim frekventnim valovima koji remete frekvencije pčela kojima se one orijentiraju i prikupljaju informacije.
»Jaki frekventni valovi koji idu iz mobilnih uređaja djeluju poput Faradayeva kaveza. Zato preporučujemo pčelarima da isključuju mobitele kada su u pčelinjaku«, ističe Kramer.

Nacionalni institut za pčelarstvo u Bolonji utvrdio je da pesticidi neonikotinoidi, poznati kao nervni otrovi, koji se sustavno koriste kod GM-sjemenja, predstavljaju opasnost. U tlu, biljnim tkivima i peludi pronađene su razine koje u pčela izazivaju delirij. Pokusi pokazuju da udio imidacloprida u hranjivoj otopini od 1000 ppb, što je ispod smrtne doze, uzrokuje nestanak pčela, a 100 ppb uzrokuje njihovo kašnjenje u povratku od 24 sata u usporedbi s kontrolnom netretiranom skupinom. Pesticid poremećuje njihovu komunikaciju, sposobnost leta te osjet njuha.

Najnoviji pomor pčela zahvatio je čitavo područje njemačke pokrajine Baden-Württemberg, gdje su pčelari izgubili dvije trećine svojih pčela u samo nekoliko dana. Naknadnim analizama dokazana je prisutnost pesticida klotianidina u svim uginulim pčelama. Klotianidinom se, naime, tretira sjeme kukuruza i šećerne repe prije sjetve, pa se smatralo da pčele ne mogu doći u kontakt s tim insekticidom. Stoga je njemački Ured za zaštitu potrošača i sigurnost hrane (BVL) zabranio uporabu čitavog niza pesticida koji se koriste za zaštitu kukuruza, šećerne repe i uljane repice.

Među zabranjenim sredstvima nalaze se proizvodi poznati pod trgovačkim imenima »Poncho« i »Gaucho«, koje proizvodi kompanija Bayer, kao i »Cruiser« koji proizvodi Syngenta.Djelatne tvari u navedenim fitofarmaceutskim sredstvima su klotianidin i imidakloprid, odnosno tiametoksam, kemikalije koje pripadaju skupini neonikotinoidnih otrova namijenjenih za uništavanje kukaca (insekticidi). Zabrana je uvedena zbog opravdanih sumnja da te kemikalije uzrokuju poremećaj orijentacije i komunikacije među pčelama, te narušavanje imunog sustava i prehrambeni stres kod pčela.

Štoviše, mnogi znanstvenici i mjerodavne institucije smatraju da su zabranjeni pesticidi glavni uzročnik pojave masovnih pomora pčela.
Poznat je slučaj još iz 1995. godine kada su pčelari sjeverne Dakote izgubili na tisuće pčelinjih zajednica u vrijeme sjetve uljane repice koja se, u to vrijeme, tretirala pesticidom imidaklopridom. Četiri godine kasnije imidakloprid je zabranjen u Francuskoj koja, zbog masovnih pomora pčela, trpi velike štete u pčelarstvu. Broj košnica u toj zemlji smanjen je za samo nekoliko godina za trećinu, dok je prinos meda po košnici više nego prepolovljen.
Zbog navedenih slučajeva nedavno je postignut i dogovor europskih ministara poljoprivrede da se opasni pesticidi izbace iz ljudske prehrane i poljoprivrede. No, zabranjeni pesticidi moći će se koristiti u strogo reguliranim uvjetima na najviše pet godina kada dopušteni nisu učinkoviti.

Ove su godine i u Sloveniji zabilježeni masovni pomori pčela. Pretpostavlja se da su za to »zaslužni« pesticidi. Zbog toga je slovensko ministarstvo poljoprivrede, poučeno primjerom njemačkih institucija, potkraj svibnja, zabranilo uporabu i promet svim pesticidima koji sadrže klotianidin, imidakloprid ili tiametoksam. Također je zabranjen promet sjemenom koje je tretirano tim pesticidima. Službenih očitovanja našeg Ministarstva poljoprivrede o tom pitanju nema, iako je i Hrvatsku zahvatio val masovnih pomora pčela.

A Hrvatskoj prijeti i opasnost uvoza jeftinog sjemena tretiranog pesticidima, jer su odnedavna zabranjeni u susjednim zemljama, pa im pada tržišna cijena što je »prilika« za uvozničku pohlepu. Prije dvije godine u Hrvatskoj je zabilježeno veliko umiranje pčelinjih zajednica, koje je na području Koprivničko-križevačke županije iznosilo čak 60 posto, pa su pčelari tražili proglašenje elementarne nepogode. Do većeg pomora došlo je i u travnju 2006. tijekom redovitog remonta Nuklearne elektrane Krško, pa pčelari sumnjaju i o »tajnoj vezi« pčela i nuklearki.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: