Skip navigation

U maloprodaji prehrana i bezalkoholna pića u Hrvatskoj su u razdoblju od godine dana poskupjeli čak 13,1 posto.

Ostvare li se procjene nekih ekonomskih analitičara o inflaciji većoj od osam posto na kraju 2008., tada će prema sadašnjim statističkim pokazateljima hrana poskupjeti i više od inflacije. Godišnja inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u lipnju bila je 7,6 posto i najveća je od 2000. od kada se primjenjuje sadašnji način izračuna potrošačkih cijena. Međutim, prehrana i bezalkoholna pića u godinu dana poskupjeli su čak 13,1 posto od čega su kruh i žitarice otišli 14 posto, meso i ribe 18, a mlijeko, sir i jaja 17,1 posto. Najviše su cijene porasle kod ulja i masti, 32,6 te voća 28,9 posto za razliku od povrća koje je u lipnju ove u odnosu na lipanj prošle godine poskupjelo manje od inflacije, 6,3 posto. Cijene svih industrijskih proizvoda pri proizvođačima u svibnju su u odnosu na isti mjesec 2007. bile, prema podacima DZS, 8,7 posto više pri čemu su proizvođači hrane i pića povećali svoje cijene 10,6 posto. Trgovci se doista opravdano brane kad kažu da nisu pomogli inflaciji, a potvrdili su to i odgovori iz nekolicine trgovačkih lanaca. Konkretno, u Ipercoopu kažu kako su u nekoliko posljednjih mjeseci bila stalna povećanja cjenika od strane njihovih dobavljača.

Košarica od 30 proizvoda

Tako je nabavni cjenik tjestenine rastao za više od 30%, žitarice oko 40%, kruha i pekarskih proizvoda oko 30%, a ulja između 25-30%. Naravno, rekli su, prodajne cijene proizvoda nisu rasle u istom omjeru, već se pri njihovu izračunu koristio dio marže kako bi se ublažilo povećanje cijena prema kupcu. S istim ciljem Ipercoop je kreirao “košaricu” sa 30 proizvoda široke potrošnje, cijene kojih će držati do kraja godine. I Mercator je tijekom posljednjih godinu dana na poskupljenja od strane proizvođača odgovarao raznim akcijama sniženja. Kako bi cijene bile održavane prihvaljivima kupcima, snižavale su se i marže. Isti pristup, poručuju, nastavit će se provoditi i dalje. Ni Getro nije povećavao svoje trgovačke marže koje su, poznato je, jedne od najnižih na hrvatskom retail tržištu. Jedine cijene proizvoda koje su u ovoj godine bile veće bile su samo proporcionalna povećanja koja su odredili proizvođači, izvijestili su iz Getroa, a u nekim slučajevima kažu da se čak i snižavalo trgovačke marže kako bi i dalje kupcima nudili standardno najpovoljniju kupnju. Koncern Agrokor u poljoprivrednoj proizvodnji po ukupnom prihodu drugi je proizvođač u Hrvatskoj, iza Koke, a u proizvodnji hrane iz njegova sastava na 4. mjestu je PIK Vrbovec, Ledo je na 5. i Zvijezda na 7. mjestu. Osim toga, njegov je Konzum na drugom mjestu po prihodu od prvih tisuću kompanija, odmah iz Ine, dok je po dobiti na prvom mjestu među maloprodajnim lancima. Unatoč tome, na pitanje koliko je Agrokor povećao svoje proizvođačke cijene u ovoj godini u odnosu na lani i kakve su procjene za iduće razdoblje, odnosno kako komentiraju rast cijena hrane, od Damira Kuštraka, člana Uprave Agrokor, stigao je doista šturi odgovor:

Stipan Bilić “Snažan rast cijena hrane u svijetu zabilježen je u drugoj polovici prošle i u prvoj polovici ove godine. Početkom žetve žitarica primjećuje se trend smirivanja cijena te ako ne bude nekih nepredviđenih okolnosti, a nakon dobrog uroda kukuruza, trend smirivanja će postati dominantan.” Dakako, i Stipan Bilić, predsjednik Udruge Sektora poljoprivrede i prehrambene industrije pri HUP-u, rast cijena hrane na domaćem tržištu tumači porastom cijena hrane na svjetskom tržištu, ali taj porast cijena, kaže, ima brojne uzroke a ne samo porast troškova proizvodnje. “Budući smo apsolutni uvoznici hrane, njezinu cijenu na našem tržištu diktiraju svjetske cijene, troškovi uvoza i carinska zaštita. Dok su cijene hrane na svjetskom tržištu bile niske, i naši potrošači koristili su to stanje te imali niže cijene. Naša domaća proizvodnja, osim na proizvodnim potencijalima poduzeća i poneke zadruge, mora biti skupa jer je većina imanja vrlo usitnjena i na tim malim posjedima nije moguće organizirati efikasnu proizvodnju. Osim toga, moderna poljoprivreda zahtijeva stručno znanje za pravilno korištenje tehnologije i znanja, a mi na selu imamo manje od 1500 osoba koje imaju kakvu-takvu naobrazbu za rad u suvremenoj poljoprivredi. Nažalost, u posljednjih dvanaest do petnaest godina nije došlo do prestrukturiranja poljoprivrede kako bi ona postala efikasna i jeftina, a i one efikasne tvrtke su upropaštene.” O tomu kakve su procjene za drugu polovicu godine u vezi cijena hrane kod proizvođača Bilić odgovara: “Na poslu pratim stanje kod poduzeća koja su članice Udruge i HUP-a i nisam naišao na akciju kojima tvrtke traže rast cijena. Sadašnje povećanje cijena traže seljaci, koji imaju mala imanja i proizvodnjom na 2-5-10 ili 20 ha ne mogu osigurati vlastitu egzistenciju osim ako svoje proizvode ne prodaju nekoliko puta skuplje od troškova koje su stvarno imali. Nažalost, prema dostupnim pokazateljima, iako je zaustavljen porast cijena, još su cijene na svjetskom tržištu previsoke i uvozom ne možemo utjecati na smanjenje cijena na domaćem tržištu.”

Manje marže

Bilića smo upitali i to zarađuju li trgovački lanci velike profite ako imaju vlastitu poljoprivredu, vlastitu industriju i vlastitu trgovinu. On je rekao: “U slučaju velikog porasta cijena poljoprivrednih proizvoda, objektivno neku zaradu imaju poljoprivredni proizvođači, dok prerađivačka industrija ima samo štete jer mora skupo platiti poljoprivredne proizvoda, a ne može kada ih ugradi u gotove proizvode i naplatiti od potrošača, a trgovina je, što se tiče zarade, uglavnom u neutralnom statusu. Danas kod nas najvišu zaradu imali su oni koji su “dobili“ poljoprivredno zemljište u zakup, a nisu ga obradili ili ga prepustili nekome na obradu, ali su naplatili poticaj i to je čisti profit bez ikakvog rizika. I na kraju, na pitanje hoće li trgovci morati snižavati marže, Bilić odgovara: “U tržišnoj privredi nitko ništa ne mora, a marže u našim trgovinama manje su nego marže u trgovinama razvijenih zemalja. To predlaganje snižavanje marži u trgovinama kako bi se zaustavio porast cijena, mjera je koja je korištena u vrijeme komunističkog poslovnog sustava i ni u jednoj državi nije donijela rezultate”. Milica Rakuša-Martulaš, direktorica Sektora trgovine pri HGK, tumači da maloprodaja hrane na hrvatskom tržištu posluje sa zaradama značajno nižim od onih uobičajenih na sličnim tržištima, a i stopa profita znatno je niža od one koju ostvaruju trgovci u drugim državama. Primjerice, stopa profita u trgovini u nas kreće se oko 1,69%, dok je ona u zemljama zapadne Europe između 4 i 6%. Martulaš se nadalje poziva na udjele dobiti u ukupnom prihodu kod prvih 15 trgovaca koji su iznosili, doduše, za razdoblje od prije dvije godine, od 1,3 posto kod Konzuma do 0,24 posto kod Getroa. Kaufland Hrvatska imao je tada u ukupnom prihodu udio dobiti od 3,56 posto, Kerum 2,11 te Tommy 4,96 posto. Pitanje marži u maloprodaji, kaže dalje, stvar je poslovne odluke, odnosno “politike svakog gospodarskog subjekta na tržištu, no sigurno da u maloprodaji hranom, gdje je konkurencija najveća, trgovci nastoje biti što konkurentniji pa, vjerujem, i na uštrb marži. Hrvatska maloprodaja jedan je od najkonkuretnijih, najdinamičnijih i najrazvijenih sektora u domaćem gospodarstvu. U trgovini posluje 36,1% gospodarskih subjekata, ona je drugi najveći poslodavac, odnosno najveći generarator novih radnih mjesta s udjelom od 17,4% ukupno zaposlenih, a u stvaranju BDP-a sudjeluje sa 10,8%. Posljednjih mjeseci svjedoci smo kretanja i trendova na svjetskom tržištu na kojem cijene energenata prvenstveno nafte, ali i drugih sirovina imaju tendenciju ubrzanog rasta, a budući da je Hrvatska dio svjetskog gospodarstva, to se sve direktno preslikava i na situaciju na domaćem tržištu”, objašnjava Martulaš. Pogrešnom percepcijom kao temeljni uzrok promjene cijena često se navode gospodarski subjekti koji distribuiraju robu i usluge, odnosno trgovci. Generator povećanja cijena ne leži u trgovini već u povećanju ulaznih cijena dobavljača, odnosno treba ih tražati u lancu troškova.

Gastro grupa

Gastro Grupa je vodeća kompanija u Hrvatskoj za distribuciju usluga na HoReCa (hoteli, restorani, kafići) tržištu, osnovana 2004. godine procesom klasterizacije, a tvore je članice koje su se specijalizirale za rad na tom tržištu. Imaju 16.000 klijenata, od čega je 13.500 s HoReCa tržišta, a članice grupe ostvaruju godišnji konsolidirani promet u visini od oko 3 mlrd. kuna. Kad su u pitanju cijene hrane, kažu da većina proizvođača još nije podigla cijene svojih proizvoda sukladno rastu inflacije od 7,6%. Kada je u pitanju rast cijena proizvoda koji su namijenjeni za HoReCa tržište, očekuju da će cijene rasti iznad 7% do kraja godine te smatraju da bi se vrlo lako moglo desiti da rast cijena završi iznad stope inflacije. A to proizlazi iz činjenice da se na rast cijena energenata praktički ne može utjecati i on se brzo transformira i generira rast cijena prehrambenih i neprehrambenih proizvoda.


© 2008 Seljaci.org

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: