Skip navigation

Godišnje se proizvede 2,5 milijuna tona pesticida, čija je vrijednost 30 milijardi dolara. WHO procjenjuje da od tih kemikalija godišnje umre 200.000, a akutnu intoksikaciju doživi tri milijuna ljudi. Među pesticidima ima vrlo toksičnih i karcinogenih, pa je EU neke zabranila, a za druge ograničila potrošnju
Početkom godine, EWG (The Environmental Working Group – radna skupina za okoliš), zbog pritiska javnosti, istražila je u SAD-u 100.000 uzoraka voća i povrća na zagađenje pesticidima te sastavila crnu listu 12 najzagađenijih. Prema poznatom filmu, lista je nazvana »12 prljavih«. Suprotno mišljenju da stanje nije alarmantno, istraživanje je pokazalo da se ljubitelji zdrave prehrane trebaju zamisliti. Što je voće i povrće veće površine, sadrži više ostataka opasnih pesticida.

Tehnika raspršivanja putem aerosola tako je napredovala da emulzija kombinacije pesticida ulazi u sve pore. Svrha je te »zaštite« produžiti održivost i ubrzati dozrijevanje, dok je briga za zdravlje nevažna. Budući da smo veliki uvoznici voća i povrća, stupanj kontaminacije može se uzeti kao prosjek vrijednosti. Sasvim je svejedno je li breskva iz Španjolske ili Turske, odnosno jagode iz Španjolske, a začinska paprika iz Mađarske.

BRESKVA drži prvo mjesto na ljestvici kao najzagađenije voće, jer je 95 posto uzoraka bilo zagađeno nedopuštenim količinama pesticida. To je žalosno, jer upravo je breskva vrlo omiljeno voće koje se konzumira svježe, ali i prerađuje u džemove, kolače, kreme, kompote… U pitanju je iznimna osjetljivost, tj. kvarljivost, pa proizvođači i distributeri traže dodatnu zaštitu kako bi od voćnjaka do stola imali najmanje gubitke. Za breskve se koristi nevjerovatnih 45 vrsta pesticida od kojih su neki toksični, mutageni i karcinogeni. Osim toga, to voće ima veliku okruglu površinu i dlačice s velikom sposobnošću upijanja aerosola, pa pranje kao kod jabuka ne znači mnogo.

CELER (list i korijen), svjež i suh, najzagađeniji je začin koji se u kulinarstvu najčešće rabi. Istina, to nisu velike količine, ali učestalost upotrebe omogućuje tzv. kontinuirani dnevni unos. Čak 94 uzorka bila su pozitivna, što znači da sadrže nedopuštenu količinu ostataka pesticida. Za tu biljnu vrstu koristi se spektar od 29 vrsta pesticida. Neki od njih su izrazito toksični, pa i karcinogeni.

JABUKA, u nas najpopularnije voće, drži treće mjesto po opsegu.
kontaminacije, uz napomenu da je 92 posto testiranih uzoraka bilo – pozitivno. Otkriveno je 36 vrsta pesticida među kojima ima vrlo toksičnih. Prednost jabuke nad ostalim voćem je tvrda i glatka površina koja se može dekontaminirati s nekoliko kapi tekućeg deterdženta i temeljitim ispiranjem pod mlazom vode. Budući da je većina pesticida »masna«, otapaju se u deterdžentu, ali će ih dio ipak ostati.

SLATKA PAPRIKA je u nas vrlo popularna i koristi se kao svježa za salatu i u raznim jelima, a najpopularnija je punjena paprika. Rast u obliku niskih grmova s velikom površinom omogućuje veliku apsorpcijsku sposobnost, pa je 68 posto uzoraka bilo pozitivno. Utvrđena je prisutnost 39 vrsta pesticida. Tu dolazi i začinska paprika, a zadnji skandal s tim proizvodom dogodio se u Njemačkoj kad je iz prometa povučena »mild paprika« u poznatom lancu Edeka, koji raspolaže sa 4100 prodavaonica širom te zemlje. Analizom podrijetla utvrđeno je da je jako zagađena paprika došla iz Tajlanda i Indije, a u Njemačkoj je samo zapakirana.

TREŠNJA / VIŠNJA je zbog svog oblika i načina uzgoja na petom mjestu po stupnju zagađenosti pesticidima. Analizom je utvrđena kontaminacija 91 posto uzoraka uz korištenje 25 raznih pesticida kako bi se suzbili crvljivost i naglo propadanje zbog plijesni.

UVOZNO GROŽĐE drži sredinu tablice najzagađenijeg voća. Visoki stupanj kontaminacije pesticidima utvrđen je za 86 posto uzoraka crnog i bijeloga grožđa, a identificirano 35 vrsta pesticida. Među njima ima najviše fungicida, jer su upravo gljivice najopasniji neprijatelj tog voća. Međutim, upravo se među fungicidima krije najveći broj visoko toksičnih i karcinogenih preparata.
NEKTARINE su u nas također vrlo tražene, a čak je 97 posto testiranih uzoraka bilo pozitivno. U praksi se koristi 26 raznih pesticida, najviše fungicida.
KRUŠKE su u nas omiljeno voće, koje se osim u svježem stanju često nudi i kao kompot u limenkama ili osušeno u kolutićima za zimske uvjete potrošnje. Pesticidi su utvrđeni u 94 posto uzoraka, a kromatografski je identificirano 35 vrsta pesticida. Kvalitetna kruška sortirana po klasama u nas u pravilu dolazi iz uvoza, viljemovke najviše iz Argentine.

KRUMPIR je namirnica koja se najviše servira na hrvatskom stolu, jer je najjeftinija. Kad je domaćeg podrijetla, zagađenost pesticidima vjerojatno nije upitna, jer su pesticidi preskupi za domaću proizvodnju. Ali, uvozni krumpir, koji se također nalazi na tržnici, može biti znatno zagađen. U spomenutim testovima 79 posto uzoraka bilo je pozitivno na 29 vrsta pesticida.

MALINA, bobičasto voće vrlo atraktivne boje, velikog je antioksidacijskog potencijala, ali i prilično zagađeno. Oko 60 posto uzoraka bilo je pozitivno na 39 pesticida među kojima prevladavaju fungicidi. Razlog je velika osjetljivost voća i kratki rok trajanja.

ŠPINAT je namirnica, prema ljestvici vrijednosti koju je sastavio George Mateljan, vrlo visoko zbog velikog sadržaja nekih zaštitnih tvari. Istodobno, zbog velike površine zelene mase, dosta je zagađena pesticidima. Čak 83 posto uzoraka u američkom istraživanju bilo je zagađeno sa 36 raznih pesticida. Time je definitivno uzdrmano vjerovanje o špinatu kao zdravoj namirnici, potaknuto crtićima o mornaru Popaju.

JAGODE su drugo bobičasto voće na listi »najzagađenijeg voća«. Bilo je zagađeno 96 posto uzoraka i identificirano 36 pesticida. Šteta, jer jagoda je sve donedavno držala pijedestal »kraljice voća« i servirala se na najbogatijim stolovima svijeta.

Znajući dobro da među korištenim pesticidima ima vrlo toksičnih i karcinogenih, pa i onih koji vrlo destruktivno djeluju na endokrini i imunološki sustav, Unija je inicirala da se neki od njih zabrane, a drugima da se ograniči potrošnja. Dursban je već zabranjen u SAD-u i Kanadi zbog neuroloških znakova i gubitka memorije, zatim insekticid dibrom zbog neugodnih neuroloških znakova, a malation zbog naglog pada imuniteta. U prometu je oko 250 vrsta pesticida razne namjene, uz napomenu da još nismo zaboravili pogubno djelovanje DDT-a te klordana i dioksina. Ti su pesticidi utvrđeni u masnom tkivu ljudi umrlih u dobi od 60 do 70 godina, što jasno pokazuje da se akumuliraju i da ih se za života ne može riješiti. Svima njima je utvrđen rak raznih lokacija te druga oštećenja organa i tkiva.

Što više kemikalija ulazi u prehrambeni lanac, to gore za zdravlje. Prije 2008. godine nikom nije padalo na pamet da u namirnicama analizira melamin, kemikaliju koja se koristi u proizvodnji plastike. Sad se ta analiza mora raditi, jer je kinesko mlijeko u prahu otišlo u cijeli svijet te se našlo i u dječjoj hrani, ali i u sladoledu, mliječnim karamelama… Prije 2003. nitko u mesu nije tražio dioksin, jer ga tamo nije bilo sve dok belgijski proizvođači svinjetine i piletine nisu zabrljali stvar.

Jedno je sigurno: od otrova se ne može pobjeći, jer, htjeli ili ne, svakodnevno ih unosimo u tijelo. Ako ih ne dobijemo kroz želudac, udahnut ćemo ih zrakom u pluća kao u slučaju spalionice Puto. Ostaje jedino sveto pravilo kao kod lijekova – izvagati što je važnije: korist ili šteta. Upravo na toj vagi mnogi od nas će zaglaviti – jedni će bezglavo bježati od svega, a drugi će jesti bez pranja tako da jabuku obrišu u rub kaputa.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: