Skip navigation

Potražnja za zemljištem Porast stanovništva, klimatske promjene, sve veće potrebe za hranom zahtijevaju i veće prinose s istih poljoprivrednih površina. Cijene zemljišta lete u nebo.

Michael Horsch je, obračajući se okupljenim poljoprivrednicima i stručnjacima na praktičnim danima u tvornici Horsch u Schwandoorfu osvrnuo na trenutačno stanje u poljoprivredi u svijetu, i to na proizvodnju triju osnovnih poljoprivrednih kultura: kukuruza, pšenice i riže. Naime, te su se tri kulture posljednjih 30-ak godine proizvodile uvijek nešto više nego što je trebalo. Cijene su za poljoprivrednike bile loše, malo se plaćalo za njihove proizvode, a poljoprivrednici nisu bili zaštićeni. No od sredine 90-ih počinje prevladavati trend veće potražnje od proizvedene količine žitarica. Od 2000. godine eksplodira potražnja za hranom zbog privrednog rasta u Kini i Indiji (koje čine 40 posto svjetskog stanovništva), što, usput, prouzročuje i veliku potrošnju energije. Potražnja za hranom sve je veća, a proizvodnja na istoj razini – dvije milijarde tona žitarica (kukuruz, pšenica i riža). Dolazi vrijeme, smatra Horsch, kada će hrana biti udarna vijest.

Pred poljoprivredu se stavljaju novi izazovi: globalne klimatske promjene, povećane potrebe za hranom, ali i za energijom. Poljoprivrednicima ide sve bolje, smatra Horsch, jer osim sve veće potražne za njihovima proizvodima, na raspolaganju su im i moderna tehnika, bolje sjeme, više znanja. No, iako se cijena pšenice utrostručila, pitanje je može li se prinos udvostručiti.

Koliko se može proizvesti s istih poljoprivrednih površina?

Svojedobno su se s porastom proizvodnje povećavale i obradive površine, a danas to više nije moguće. Na svijetu je 850 milijuna hektara obradivih površina a potrebe rastu dramatično. Europa, ako je godina dobra, može proizvesti 120 milijuna tona pšenice, ističe Horsch.

Zbog novonastale situacije i potražnje za poljoprivrednim proizvodima cijena zemljišta raste pa se tako danas u Europi za hektar traži 50.000 eura, prije dvije godine hektar se iznajmljivao za 100 eura, a danas je i 600 eura malo, kaže Horsch i dodaje da je situacija slična i u svijetu pa je tako u Argentini zemlju moguće iznajmiti samo na godinu dana (može se samo zamisliti koliko se tu vodi računa o održavanju plodnosti tla), dok se južno od Kijeva (gdje je, prema Horschovoj procjeni, područje najbolje) prije dvije godine hektar zemljišta iznajmljivao za 20 dolara, a danas se traži šest puta više i cijena još raste.

Usporedo s cijenom zemljišta raste i cijena poljoprivrednih površina, ali i cijena gnojiva, transporta… Nova konkurencija smo si mi sami, smatra Horsch, i to ponajprije zbog ograničene količine obradive zemlje.

Horsch se u svom obraćanju osvrnuo i na subvencije, za koje smatra da su smrt za poljoprivrednika, jer, iako su u prvoj godini olakšanje, poslije postaju toliko opterećenje da poljoprivrednik više ne može preživjeti bez njih. Prije 20-ak dana u Bruxellesu je dogovoreno da će se subvencije poljoprivrednicima smanjivati tako da ih do 2013. godine više neće biti, poručuje Horsch.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: