Skip navigation

Velika ulaganja u prilagodbe klimatskim promjenama su obavezna, pogotovo jer treba izbjeći globalnu krizu hrane uzrokovanu toplinskim stresom i propadanjem uroda. Istraživači kažu da povijesni primjeri toplinskih udara dokazuju da rastom temperature raste i opasnost za sigurnost proizvodnje i čuvanja prehrambenih sirovina.

U ljeto 2003.godine, toplinski su valovi u Zapadnoj Europi prouzročili više od 50.000 smrtnih slučajeva i široko rasprostranjen utjecaj na tržišne cijene poljoprivrednih proizvoda i hrane. Na primjer, temperatura u Francuskoj tijekom ovog ljeta bila je 3,5 ° C iznad prosjeka, a takova će vruća ljeta postati uobičajena. Mnoge istaživačke studije predviđaju da bi prosječna ljetna temperatura mogla dosegnuti ovu toplu razinu prije kraja stoljeća, na temelju analize podataka od 23 globalnih klimatskih promjena modela.

U područjima onih država koje su zahvaćene vrućinom, a gdje je mnogo više ljudi ovisi o poljoprivredi za svoje izdržavanje, efekti toplinskih valova će biti mnogo teži i ozbiljno ugroziti globalnu sigurnost hrane i ljudsko zdravlje, pogotovo ako se države nisu pripremile za to. Stoga istraživači koji su prošle godine (2008.) objavili Studiju „Upozorenja iz prošlosti: klimatske promjene mogle bi izazvati krizu hrane“ naglasili su potrebu da vlade država moraju dati prioritete financiranju istraživanja i adaptacije u poljoprivredi, koja je prva na udaru klimatskih promjena.

Za povijesne primjere posljedica valova vrućine, povezanih sa nedostatkom hrane, istraživači su naveli 2003.godinu, kada je povećanje temperature rezultiralo lošim prinosima žitarica i voća u Francuskoj i Italiji. U područjima Sjeverne Afrike, međutim, suše između 1960-ih i 1990-ih imale su ogroman utjecaj na poljoprivredu, uzrokujući glad i povećanu smrtnost djece i starijih ljudi, pomor stoke, epidemije zaraznih bolesti.

Dalje povećanje temperature tijekom procesa klmatske mijene, u dolazećim godinama moglo bi dovesti do smanjenja prinosa važnijih usjeva od 20-40 %, a one regije i države koje se oslanjanju na proizvodnju hrane opustjeti. Također se prepostavlja da će se proporcionalno s porastom temperatura povećavati broj priordnih katastrofa i vremenskih nepogoda, a time i broj ekoloških izbjeglica.

Nespremno dočekati prve posljedice klimatskih poremećaja za svaku državu znači i poremećaj stabilnosti, pogotovo sigurnosne. Nedostatak hrane, porast bolesti i materijalne štete izazvane nevremenima i olujama povećavaju socijalne probleme i postaju okidač za svaku vrstu nemira i pobune loklanog stanovništva.

Stoga, europski i svjetski stručnjaci preporučuju onima koji se još nisu odlučili na velika ulaganja u prilagodbu poljoprivrede novim klimatskim uvjetima, da to bez odlaganja,, što prije učine.

One Comment

  1. You blog deals with the political issues in agriculture. This post was very useful. Thanks for posting useful content.


Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: