Skip navigation

Uz buduću poljoprivrednu politiku EU, od koje se očekuje da ima povećan fokus na zaštitu biološke raznolikosti, promociju održive poljoprivrede i postizanje ciljeva smanjenja CO2, organska poljoprivreda može zavrijediti više pažnje. Organski uzgoj je metoda proizvodnje koja naglašava zaštitu okoliša i dobrobit životinja, izbjegava ili drastično smanjuje korištenje sintetičkih kemijskih sredstava, kao što su gnojiva, pesticidi, aditivi i lijekovi.

Kao odgovor na “brz porast broja poljoprivrednika u organskoj proizvodnji i snažnu potražnju od potrošača”, Europska komisija usvojila je EU Akcijski plan za organsku hranu i poljoprivredu u lipnju 2004. godine.

Akcijski plan navodi inicijative čiji je cilj razvoj tržišta organske hrane i poboljšanje standarda povećanjem efikasnosti, transparentnosti i povjerenja potrošača.

“Postoji sve veći interes za organski uzgoj, posebno u kontekstu razgovora o uslugama ekosistema”, rekao je Ladislav Miko, direktor u Direktoratu za okoliš Europske komisije, na seminaru Direktorata o ulozi organske poljoprivrede u borbi protiv klimatskih promjena, održanom 20. travnja 2010. godine.

Njegovi komentari dolaze kada EU priprema veliki remont Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) za period nakon 2013. godine, u pokušaju da se iskoriste prepoznati potencijal poljoprivrede za ublažavanje klimatskih promjena i ostvare razne druge ekološke koristi, kao što što su poboljšanje kvalitete tla i vode, prenosi CePPEI.

Prema Europskoj komisiji, samo 4 posto poljoprivrednih površina u EU trenutno koristi organska poljoprivreda. Međutim, u nekim zemljama organska poljoprivreda pokriva i do 15-20 posto.

Anna Barnett iz Direktorata za okoliš istaknula je da fokus treba biti na smanjenju zagađenja poljoprivrednog zemljišta, koje se trenutno koristi za konvencionalnuu poljoprivredu, od 96 posto. Ona napominje da 50 posto francuske pitke vode, na primjer, treba očistiti od pesticida prije nego što bude adekvatna za piće.

“Također je potrebno više novca za mjere ruralnog razvoja, za organski uzgoj, kao i poštenije raspodjele plaćanja”, rekla je Barnett.

Upravljanje zemljištem sve više utiče na prekogranična pitanja kao što su klimatske promjene, biološka raznolikost i voda, tvrdi Miko. Europska komisija već je istaknula da europski poljoprivrednici moraju smanjiti poljoprivredne emisije stakleničkih plinova za najmanje 20 posto do 2020. godine, prije svega proizvodnjom biomase i pohranom karbon dioksida u tlo.

Miko je naglasio da je zemlja pokrivena poljoprivredom u EU toliko ogromna da će bilo koji mali pomak prema održivom uzgoju po hektaru značajno povećati ukupno skupljanje karbona i napraviti veliku razliku.

Boljim upravljanjem staništima na farmama, kao na onima za organski uzgoj, povećala bi se otpornost sistema poljoprivredne proizvodnje i na taj način pomoglo prilagodbi klimatskim promjenama.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: