Skip navigation

Hrvatskoj nagodinu prijeti ozbiljna nestašica pšenice, a i ono malo što bude proizvedeno, bit će i upitne kvalitete i jako skupo, procjenjuju tako ovih dana ratari koji ujedno napominju da ne pamte ovakvu klimatski nepovoljnu godinu, kada je u samo nekoliko mjeseci pala količina oborina koja inače padne u jednom cijelom vegetacijskom ciklusu.
Naime, zbog čestih oborina, ispodprosječnog broja sunčanih dana i nižih temperatura zraka od višegodišnjeg prosjeka u posljednja dva mjeseca kasnila je i berba-žetva kukuruza, soje i suncokreta, kao i vađenje šećerne repe koje su najčešće pretkulture pšenici. Prema nekim podacima prije vikenda (do petka 22. listopada) nepožeto je bilo oko 70 posto kukuruza, većina šećerne repe, a bilo je još nešto i soje u polju.

Kakva sjetva, takva i žetva

– Iznadprosječne količine oborina i česte oborine tijekom rujna i većeg dijela listopada, uz nižu temperaturu zraka od višegodišnjeg prosjeka, te prekomjerne oborine tijekom cijele godine (što i sada stvara probleme u pripremi površina na slabo propusnim i tlima s visokom razinom podzemne vode) znatno su usporili i onemogućili sjetvu pšenice većim dijelom u optimalnom roku. Tako da se procjenjuje da je do petka 22. listopada posijano tek oko 20 posto pšenice od planirane – kaže prof. dr. Georg Drezner, predstojnik Odjela za oplemenjivanje i genetiku strnih žitarica na osječkom Poljoprivrednom institutu.

Međutim, s druge je strane iskazan iznimno veliki interes poljoprivrednika za sjetvu pšenice zbog njezine ljetošnje dobre otkupne cijene.
Mato Brlošić, predsjednik seljačke udruge Brazda, kaže da se jesenska sjetva na njegovu području oko Đakova odvija uz ogromne teškoće i zbog loših vremenskih uvjeta, niskih temperatura, ali i nedostatka novca, te ove godine i preskupog sjemena.
– Mnogi kažu da će pšenicu sijati i tijekom cijelog studenog, odnosno dokle god to dopuste uvjeti. No tu valja uzeti u obzir to da će žetva biti kakva i sjetva. Prema nekim procjenama, moglo bi biti zasijano najviše do 120.000 hektara, a s obzirom na uvjete, odnosno sjetvu u prevlažno tlo, u startu možemo računati na prinose pšenice i do 30 posto niže. Hrvatska bi trebala proizvoditi oko milijun tona pšenice kako bi zadovoljila svoje potrebe i imala za izvoz, no očito da će nagodinu ukupna proizvodnja pšenice u Hrvatskoj biti daleko manja – kaže Brlošić.
Podsjetimo, godišnje potrebe domaćeg tržišta za pšenicom kreću se oko 600.000 tona. Ove su godine hrvatski ratari proizveli 530.000 tona pšenice, što je uz zalihe od 200.000 tona sasvim dostatno za hrvatske potrebe.

Tavanuša donosi štetu

Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, ima još crnje prognoze. On predviđa da će pšenicom biti zasijano najviše 100.000 hektara te napominje da se već sada može reći da nagodinu pšenice neće biti dovoljno i da će biti skupa.

A što donosi sjetva u studenom, pojašnjava prof. dr. Drezner:
– Za nastavak sjetve kroz cijeli studeni, kako se to planira, valja računati da su tada u pravilu često još lošije vremenske prilike, zbog čega može biti upitna kvalitetna priprema tla i sjetva. Poznato je da je kvalitetnija sjetva u umjereno vlažno do umjereno suho tlo nego u prekomjerno vlažno tlo – kaže dr. Drezner te napominje da još više zabrinjava to što se u medijima zadnjih dana pojavljuju informacije o nastojanju nekih poljoprivrednika da se legalizira sjetva “vlastitoga sjemena s tavana“, tzv. tavanuše.
Struka, kaže dr. Drezner, iz više razloga takvo nešto ne može preporučiti, a sjetva “tavanuše” mogla bi preko noći ugroziti sve rezultate oplemenjivačkog rada.
– Proizvođačima pšenice poznato je da je ovogodišnja proizvodnja pšenice bila za 25-30 posto niža od trogodišnjeg prosjeka, što je posljedica ranijeg prekida vegetacije, a osobito razvoja brojnih bolesti razvijenih kao posljedica izuzetno velikih količina oborina tijekom svibnja i lipnja. Mnoge od tih bolesti prenose se sjemenom, a sjetimo se samo smrdljive snijeti. Zrna su ove godine bila znatno sitnija, bilo je dosta korovskog sjemena i primjesa. U svakoj godini, a osobito u ovoj, vrlo je važno to je li sjemenska proizvodnja bila pod stručnim vođenjem i stručnom kontrolom, te da je pšenica sjemenska, dorađena, dobro zaštićena odgovarajućim fungicidima, upakirana i deklarirana – kaže dr. Drezner te zaključuje da dorađene pšenice na tržištu ima dovoljno za planiranu ovojesensku sjetvu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: