Skip navigation

Iako u Hrvatskoj ima ukupno 1,2 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je u vlasništvu države 550.466 hektara, bez sređenih zemljišnih knjiga i gruntovnice riječ je o mrtvom kapitalu, jer je zemlju gotovo nemoguće prodati. Naime, očekivanja da će približavanje Hrvatske Europskoj uniji potaknuti prodaju nekretnina, pa i poljoprivrednog zemljišta, zasad se nije obistinilo.

Hrvatska je u sklopu zatvaranja poglavlja o slobodnom kretanju kapitala dobila važno prijelazno razdoblje od sedam godina od stupanja u Uniju u kojem se odgađa slobodna prodaja poljoprivrednog zemljišta građanima Europske unije. Uz to, nakon roka od sedam godina Hrvatska će moći tražiti još dodatne dvije godine za odgodu prodaje zemljišta strancima, s time da će takav zahtjev morati biti dobro obrazložen.

Seljaci se boje da će, nakon što Hrvatska uskoro uđe u EU, ostati bez vrijedne zemlje jer je zemljište u Hrvatskoj, posebno ono poljoprivredno, puno jeftinije nego u zemljama Unije.

Prosječna cijena poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj je oko 2000 eura po hektaru, a najkvalitetnije zemlje i više od 5000 eura. Tolika je otprilike cijena i u našoj regiji, dok u zemljama EU-a poljoprivredno zemljište košta i po 20.000 eura za hektar.

Inače, rok od sedam godina zabrane prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima dobila je većina novih zemalja u Uniji, osim Poljske koja je dobila najdulji prijelazni rok od 12 godina.

S druge strane, Slovenija i Cipar nisu zabranili prodaju nekretnina, odnosno zemljišta strancima, ali takav mehanizam mogu aktivirati. Danska, pak, traži dvije godine boravka u zemlji prije nego se stekne pravo na kupnju zemljišta u poljoprivredne svrhe.

Prema neslužbenim procjenama, oko 100.000 stranaca, a najviše iz EU-a, već u Hrvatskoj ima neku nekretninu, u prvom redu je riječ o kućama za odmor u Istri i Dalmaciji.

Što se tiče poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, 230.173 obiteljska poljoprivredna gospodarstva koristi 1,1 milijun hektara poljoprivrednog zemljišta.

Tvrtke, kojih je 2155, koriste 210.000 hektara zemljišta. Prosječno poljoprivredno gospodarstvo u Hrvatskoj koristi samo 5,7 hektara zemljišta. Kod komercijalnih poljoprivrednika je taj omjer nešto veći (7,5 ha), dok je taj prosjek u zemljama Unije 20 hektara. Što se tiče vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem, Hrvatska je još prije oko 20 godina imala više privatiziranog poljoprivrednog zemljišta nego većina novih zemalja članica EU-a.

No, Hrvatska nije uspjela riješiti obrađivanje gotovo milijun hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je najmanje 480.000 hektara obradivo. Problem je što dvije trećine ukupnih potpora ovisi o korištenju poljoprivrednog zemljišta. To znači da bez riješenog pitanja vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem nema isplate poticaja.

Drugim riječima, treba se plaćati svaki legalni hektar zemlje upisane u sustav ARKOD u koji je zasad upisano 980.000 hektara državnog i privatnog poljoprivrednog zemljišta, koji ima riješene imovinsko-pravne odnose. Država je uspostavom Agencije za poljoprivredno zemljište pokušala urediti raspolaganje poljoprivrednim zemljištem na domaćem tržištu. No bez valjano riješenih imovinsko-pravnih odnosa zapravo je riječ o mrtvom kapitalu. Od 545 jedinica lokalne samouprave, 105 ih nije izradilo programe raspolaganja zemljištem na vrijeme, a 73 ih nema poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu. Alarmantan je podatak da čak 120 lokalnih jedinica nije raspisalo ni jedan natječaj za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: