Skip navigation

Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) uputila je ovih dana Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja niz primjedbi na najnovije predložene izmjene i dopune Zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu.

Zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu, za kojeg su seljaci tvrdili da je temelj razvoja hrvatske poljoprivrede i ključ njihovog opstanka, donesen je 2001., od kada je doživio već nekoliko izmjena i dopuna. Naime, pojedini članci Zakona izmjenjivani su ili nadopunjivani u proteklom razdoblju nekad više na korist velikim poljoprivrednim tvrtkama, a nekad obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, zavisno od toga koja je politička opcija bila na čelu resornog ministarstva.

Izmjene Zakona na štetu OPG-a

Kako navodi Stjepan Kunovec, predsjednik Odbora za koordinaciju udruga Hrvatske poljoprivredne komore, reagirali su na neke članke, jer smatraju da nisu u interesu i ne štite sela.

Prije svega smatraju da nije u redu da prioritet kod natječaja za dugoročnu koncesiju nad državnim poljoprivrednim zemljištem imaju trgovačka društva. Kunovec navodi da će tražiti da prije svega kod dugoročne koncesije imaju OPG-i, jer već ima onih koji su se razvili, dobro su opremljeni i spremni su natjecati se za zemlju.

U HPK-u tvrde da se iz novih izmjena Zakona može iščitati da se kod natječaja za državno poljoprivredno zemljište želi isfavorizirati trgovačka društva, te stoga traže da i poljoprivredne zadruge imaju ista prava kao tvrtke.

U novom bi Zakonu također trebale, kako tvrde u HPK-u, prioriet kod natječaja imati tvrtke koje imaju veći broj zaposlenih, ili OPG-i s više članova u obitelji. HPK tu vidi veliki prostor za manipulaciju, a osim toga drži da diskriminira sudionike u natječaju.
– Nije definirano kojih djelatnika, je li tu riječ i o administrativnom osoblju, blagajnicama, čistačicama, te dostavljačima, navodi Kunovec, te dodaje da HPK neće dozvoliti da se izmjenama Zakona pogoduje interesima krupnog kapitala.

Seljaci traže manje ovlasti načelnika

Poseban revolt kod seljaka izazvao je članak 32., koji, kako napominje Kunovec, daje velike ovlasti načelnicima općina i gradonačelnicima.
– Davanjem većih ovlasti kod raspisivanja natječaja načelnicima ili gradonačelnicima narušila bi se temeljna načela demokracije. Uz to bi se sva odgovornost prenijela na načelnike i gradonačelnike, a smatramo da to mnogi ne bi htjeli, kaže Kunovec.

Kao jedan od većih problema koji je proteklih mjeseci izbio u prvi plan jest i sudbina zemljišta koje su tvrtke ili OPG-i obrađivali na tzv. potvrde.

Naime, prema nekim procjenama, u Hrvatskoj je takvog zemljišta, za koje se sada očekuje da će biti raspisani natječaji, zavisno od programa općine za prodaju ili zakup, približno 100.000 hektara. Dotadašnji posjednici, odnosno oni koji su ga sve vrijeme obrađivali i ulagali u njegovo održavanje, neće imati pravo prioriteta.

Kunovec navodi da su već upozorili na taj problem, jer smatraju da ako je netko obrađivao zemlju na potvrde, koje su izdavane korisnicima prema naputku Vlade Republike Hrvatske i temeljem tih površina imao pravo na poticaje, da je legalni posjednik i da bi trebao imati prioritet kod natječaja.
– Ima mnogo primjera da su neki poljoprivrednici i više od deset godina obrađivali zemlju na potvrde, kaže Kunovec.

I Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV), koji zatupaju interese tvrtki, također su reagirali, ali na neke od članaka postojećeg Zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu. “Člankom 36. propisano je da prvenstvo kod kupnje ili zakupa ima nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Smatramo da bi to za samo nekoliko vodećih poljoprivrednih tvrtki značilo gubitak nekoliko stotina radnih mjesta. Stoga predlažemo da zajednički razmotrimo moguća rješenja koja bi zadovoljila sve strane”, stoji u dopisu kojeg su HUP i PPDIV poslali Ministarstvu poljoprivrede.

Mato Brlošić: Okrupnjavanje nije cilj

Mato Brlošić, predsjednik seljačke udruge Brazda, kaže kako prijedlog izmjena Zakona, prema svemu sudeći, nema za cilj okrupniti poljoprivredno zemljište, nego ga usitniti. – Osobno sam nezadovoljan jer se u Zakonu ne prepoznaje posjednik poljoprivednog zemljišta, a smeta mi i to što nije izjednačen Zakon o privatnom zemljištu sa Zakonom o državnom zemljištu, gdje prioritet na natječajima ima onaj tko graniči sa zemljištem koji je predmet natjčaja, a u državnom ne, kaže Brlošić.

Stanko Zdravčević: Prednosti OPG-ima

Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, kaže da se slaže s prijedlozima da prednost kod dugoročne koncesije ne bi trebala trgovačka društva, nego OPG-i, čiji su nositelji fakultetski obrazovani. – Što se tiče “potvrdaša”, smatram da ne bi trebali imati prioritet na natječaju, posebice jer mnogi nisu niti plaćali na vrijeme zakup, kaže Zdravčević.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: