Skip navigation

Hrvatski seljaci ogorčeni su zbog značajnog smanjenja proračuna za poljoprivredu i u idućoj godini najavljuju velike prosvjede. Strahuju da će se veliki rezovi najviše odraziti na izravna plaćanja po hektaru, a na uvjeravanja iz Ministarstva poljoprivrede, prema kojima seljaci rez neće osjetiti u tako znatnoj mjeri, odgovaraju kako će i dvjesto milijuna kuna manje za izravna plaćanja učiniti veliku štetu.

Ministarstvo poljoprivrede 2013. raspolagat će s ukupno 4,36 milijardi kuna, što je pola milijarde kuna manje nego u ovoj godini, što znači da će se poticaji namijenjeni poljoprivredi s 2,2 milijarde kuna smanjiti na oko 1,6 milijardi.

Hrvatska će ulaskom u EU na raspolaganju imati više od 700 milijuna eura za poljoprivredu. Projekcije za 2014. i 2015. govore o znatnom povećanju iz EU-fondovskih sredstava, jer će i hrvatska poljoprivreda biti korisnik velike europske blagajne, no vrlo je opravdan strah skeptičnih seljaka da će se i broj sposobnih kandidata za primanje tog novca dotad značajno smanjiti.

Mato Mlinarić, Predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka je tim povodom uputio otvoreno pismo premijeru Zoranu Milanoviću, izrazivši nezadovoljstvo odnosom vlasti prema seljacima.

Prenosimo vam pismo u cijelosti:

“Obraćam Vam se u ime seljaka i ljudi koji žive od svog rada na svojim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. S obzirom na to da nas se ministar Tihomir Jakovina sjeti samo kada treba ukinuti neka naša već stečena prava, pišem Vama, koji ste nas zaboravili, a da bismo Vas na svoje postojanje podsjetili.

Naime, novim proračunom za 2013., seljaci i poljoprivrednici su najveći gubitnici jer su direktna plaćanja za poljoprivredu smanjena za 30% ili za oko 600 milijuna kuna, a bez ikakve konzultacije i razgovora s predstavnicima poljoprivrednika. Ne ulazeći u neke paušalne procjene, izjave i natpise po novinama, pozivam se isključivo na procjenu naše poljoprivrede od strane EU, koja kaže da bi poljoprivrednici u Hrvatskoj za direktna plaćanja trebali dobivati oko 380 milijuna eura, a za ruralni razvoj isto toliko.

Prema tome, novim proračunom, umjesto da su uvećane potpore za našu poljoprivredu kako bismo je pripremili za ulazak u EU, one su još dodatno smanjene – što možemo tumačiti samo kao namjerno i svrhovito uništavanje domaćih seljaka. Uvažavajući teško stanje i krizu, smatramo da svi trebaju jednako pridonijeti i žrtvovati se, a ne uništavati one koje nemaju svojih političkih sponzora u aktualnoj Vladi. Vjerujući u vaše sjajne rezultate zapošljavanja u industriji i drugim proizvodnim granama mimo poljoprivrede, molim Vas da se napravi plan zbrinjavanja propalih poljoprivrednika i njihovih obitelji”, navodi se u pismu.

Mijo Latin, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza kaže da kad su u pitanju poticaji koji će se isplaćivati u idućoj godini, ne zna još kome će se rezati više, a kome manje.

“Ministar Tihomir Jakovina obećao je da će isplate krenuti nakon 15. siječnja, pa ćemo onda tek vidjeti koliki rezovi, i koje od nas, čekaju. Od 2013., pak, 25% sredstava će nam dolaziti iz EU blagajne, ostatak iz državnog proračuna, s mogućnošću da se još i onih 25% doda iz proračuna, no kako stvari već sada stoje, u to je teško vjerovati. Broj poljoprivrednika koji poticaje budu nakon ulaska u EU primali sigurno će se smanjiti. No, kako smo mi oduvijek veći katolici od pape, nema sumnje da će i naše inspekcije vrlo zdušno zatvarati objekte”, izjavljuje Latin.

Kako piše Glas Slavonije, velik dio upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava od ukupno 190 tisuća njih, sigurno će biti “otpisan”. Recimo samo da oko 90 tisuća upisanih prima izravne poticaje, dok veći dio od oko sto tisuća su mali poljoprivrednici koji primaju strukturne potpore.

Koliko će se njih, potonjih pogotovo, prilagoditi novim uvjetima ostaje upitno, no da im otkidanje velikog europskog kolača, koji nam već godinama stoji na rasplaganju, ne ide najbolje svjedoče i podaci koje je prije nekoliko dana prezentirao ministar Jakovina.

U SAPARD programu, već nam dostupnom fondu iz EU-a, realizirano je samo 36 od planiranog 161 projekta, odnosno utrošeno je 46 posto sredstava. U IPARD-u je odobren 231 od 681 projekta, a 47 projekata isplaćeno. Ukupno, u šest godina SAPARD-a i IPARD-a hrvatski su poljoprivrednici predali 818 zahtjeva, odnosno ovim je fondovima obuhvaćeno samo 0,8 posto aktivnih hrvatskih poljoprivrednih proizvođača! Između ostalog, smatra Jakovina, nema dovoljno sustavne pomoći onima koji se prijavljuju ili se žele prijaviti, u izradi poslovnih planova i zahtjeva, javna kampanja nije bila dovoljno uspješna, velike se teškoće javljaju pri ishođenju osnovnih dokumenata, a samim proizvođačima nedostaje i znanja i sigurnosti.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: