Skip navigation

Svjetska nestašica hrane koja je već pogodila preko milijardu ljudi samo se pogoršava. Očekuje se da će do 2050.g. zahvatiti 2 milijarde svjetskog stanovništva. Jaki toplotni udari kao što su bili oni koji su nedavno pogodili Australiju mogu se sve ćešće očekivati u budućnosti zbog klimatskih promjena. Mjerenja pokazuju da su ekstremni toplinski udari koji su pogodili Ameriku u 2012. označili da je protekla godina bila najtoplija, a to se očitovalo najgorim urodom kukuruza u protekla dva desetljeća.

Najnovije istraživanje koje za primjer uzima prinos kukuruza u Francuskoj predviđa gubitke od 12% u slijedećih 20 godina. Drugo dugoročno istraživanje koje je objavljeno u časopisu Sunday pokazuje će prinosi soje pasti 30% do 2050. ukoliko se ne poduzmu mjere protiv globalnih klimatskih promjena odnosno zagrijavanja.

Istraživanja o kukuruzu Ed-a Hawkingsa sa Sveučilišta u Reading, govore da se poljoprivredna tehnologija razvila proteklih 50 godina i to u proizvodnji gnojiva i navodnjavanju, te su prinosi svjetskih prehrambenih namirnica porasli, ali proteklih nekoliko godina zabilježena su usporavanja prinosa.

Povećanje toplih dana na cijelom planetu može objasniti usporavanje rasta prinosa. Trenutni napredak u poljoprivrednoj proizvodnji usporen je zbog stresa kojeg trpe biljke izložene učestalim vrućinama, kaže prof. Andy Challinor sa Sveučilišta Leeds. Najveći izazov s kojim se susreću vlade je nahraniti rastuću populaciju unatoč klimatskim promjenama koje su pogodile poljoprivredu i usporavaju njen razvitak, a tu se suočavaju i sa ograničenim poljoprivrednim iskoristivim površinama. Sve ove činjenice mogle bi rezultirati nestašicom glavnih prehrambenih namirnica, odnosno smanjenjem usjeva.

Hawkins i Challinor napravili su istraživanje o utjecaju temperature na urod kukuruza. Istraživanje je promatralo zbroj dana kada je temperatura bila iznad 32 stupnja i odraz toga na urod kukuruza u Francuskoj, koja je glavni dobavljač Velike Britanije. Između 1960. i 2000. prinosi su se učetverostručili, ali je porast stagnirao posljednjih desetak godina jer se broj vrućih dana više nego udovstručio.

Do 2020. u Francuskoj se očekuje povećanje površina zahvaćene sa brojem sunčanih dana. Ukoliko poljoprivrednici ne pronađu način borbe protiv toplinskog stresa koji oštećuje sjeme kukuruza, Francuska bi mogla trpiti gubitke od 12% prinosa u odnosu na današnju količinu uroda.

Druga studija je prva globalna procjena raspona klimatskih promjena koja je objavljena u časopisu Nature Climate Change koju je napravio prof. Nigel Arnell sa Sveučilišta u Reading i govori o dobrobitima smanjenja emisije stakleničkih plinova: manja posljedica na nasadima kukuruza i manje poplave.

Jedan od primjera je pad prinosa od 20% proljetne pšenice do 2050., ali takav pad prinosa bi se mogao odgoditi do 2100. ukoliko se smanji emisija stakleničkih plinova.

Bez poduzimanja mjera čak i najoptimističnije prognoze govore da će se planeta ugrijati za 4 stupnja, što će utjecati na podizanje razine mora i poplave koje će pogotiti oko 330 milijuna ljudi. Ukoliko se emisija plinova smanji u narednih nekoliko godina ovaj broj bi se mogao prepoloviti. Poplave su najveća posljedica klimatskih promjena, a samo u Velikoj Britaniji preko 8000 domova je pogođeno poplavama u 2012.g..

Smanjenje emisije štetnih plinova kupuje vrijeme za prilagodbu klimatskim promjenama. Ed Davey, državni tajnik u Velikoj Britaniji za energetiku i klimatske promjene rekao je da se mogu izbjeći neki od najgorih učinaka klimatskih promjena ukoliko se uloži zajednički napor u smanjenje stakleničkih plinova. Ovo istraživanje nam pomaže u kvantificiranju prednosti ograničavanja poraste temperature za 2 stupnja i naglašava zašto je važno da se pridržavamo UN-ovih pregovora o klimatskim promjenama.

One Comment

  1. Hey sowmya, I liked your comments on “What misogynists dream and joke about.” at IHM, I even replied there but the moderator at IHM removed my post an Click https://zhoutest.wordpress.com/


Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: