Što ulazak u Europsku uniju znači za hrvatsko selo i poljoprivrednika?

Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska će provoditi Zajedničku poljoprivrednu politiku koja već 50 godina regulira proizvodnju i prodaju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, i čiji je cilj osigurati prihvatljive cijene i kvalitetu proizvoda, očuvati ruralno nasljeđe te poljoprivrednicima osigurati stabilan dohodak.

• Hrvatski će poljoprivrednici imati slobodan pristup jedinstvenom tržištu Unije, a iz europskih fondova imat će na raspolaganju oko 5 milijardi kuna godišnje za izravna plaćanja i ruralni razvoj.

• Primjerice, za vinogradarstvo će im na raspolaganju biti 10,8 milijuna eura godišnje, a za sljedećih deset godina osigurano je 9,6 milijuna eura za izravna plaćanja namijenjena razminiranom poljoprivrednom zemljištu.

Kakva su iskustva novih država članica Europske unije u poljoprivredi?

• Iskustva su većinom pozitivna.

• U korištenju poljoprivrednih fondova Europske unije najuspješnija je bila Poljska.

• U većini novih država članica Europske unije dohodak poljoprivrednika porastao je u prvim godinama članstva: između 2000. i 2007, u Latviji je utrostručen, u Estoniji, Litvi i Poljskoj udvostručen, a u Češkoj i Slovačkoj povećan za 50%.

Hoćemo li se odreći tradicionalnih običaja poput kolinja, pečenja rakije, pripreme kulena ili sira i vrhnja?

• Nećemo se morati odreći naših tradicionalnih običaja i proizvoda.

• Ako se pripremaju za osobne potrebe i dalje će se moći raditi po obiteljskom receptu.

• Svi proizvodi koji idu u prodaju moraju pak zadovoljavati higijenske standarde radi zaštite potrošača.

Što će biti s hrvatskim tradicionalnim proizvodima u Europskoj uniji?

• U roku od 12 mjeseci od dana pristupanja Europskoj uniji Hrvatska će moći na razini Unije registrirati i zaštititi poljoprivredne i prehrambene proizvode koji su već registrirani i zaštićeni na nacionalnoj razni oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili tradicionalnog ugleda (npr. istarski pršut).

• Tako registrirani proizvodi moći će se bolje plasirati na tržište Europske unije.

Što će članstvo Hrvatske u Europskoj uniji donijeti našim regijama?

• Jedna od najvažnijih politika Europske unije jest regionalna politika, koja teži smanjivanju razlika između manje i više razvijenih dijelova Unije.

• Tomu je namijenjen Europski fond za regionalni razvoj čije će korisnice postati i hrvatske regije, a najviše koristi imat će slabije razvijeni krajevi Hrvatske.

Kakve će biti potpore u ribarstvu kada Hrvatska bude članica Europske unije?

• Hrvatska će ulaskom u Europsku uniju moći koristiti sredstva Europskog fonda za ribarstvo.

• Samo u prvih šest mjeseci članstva (u drugoj polovici 2013.) ta će sredstva iznositi 8,7 milijuna eura dok će na godišnjoj razini, prema sadašnjem izračunu, ona iznositi oko 30 milijuna eura.

• Ribari, uzgajivači ribe, riboprerađivači te obalne i otočne zajednice moći će uz pomoć ovih sredstava modernizirati proizvodnju i infrastrukturu te smanjivati negativan utjecaj na okoliš.

• Te će potpore dugoročno pridonijeti i modernizaciji naše ribarske flote.

• Europski fond za ribarstvo sufinancirat će razvojne projekte na otocima u iznosu 75%, osim za otoke Mljet, Vis, Dugi otok i Lastovo kojima je zbog povećanih troškova proizvodnje i udaljenosti odobrena stopa sufinanciranja do 85%.

Što će biti s malim ribolovom?

• Mali ribari imat će vremena do 31. prosinca 2014. odlučiti hoće li se preusmjeriti na gospodarski ili rekreacijski ribolov.

• Gospodarski ribolov imat će bolju perspektivu, a njegova održivost bit će osigurana boljom zaštitom prirodnih resursa.

Najviše jedemo svinjetinu, pijemo mineralnu

Prošle je godine u Hrvatskoj prosječno po članu kućanstva potrošen 71 kilogram kruha i peciva, 42,8 kilograma krumpira, 77,4 litara mlijeka i 16,4 litara mliječnih proizvoda, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Istodobno je od pića potrošeno najviše mineralne vode – 25,4 litre, a zatim slijede voćni sokovi sa 17 litara, pivo s 15,6 litara, osvježavajuća gazirana pića s 10,9 litara i vino s 10,7 litara po članu kućanstva.

Od mesa najviše je potrošeno svinjetine – 19,8 kilograma, a slijede meso peradi s 19,1 kilograma, suhomesnati proizvodi, salame i paštete s 15,4 kilograma, govedina s 8,7 kilograma i teletina s 1,8 kilograma, dok je najmanje potrošeno ovčetine, janjetine i jaretine – kilogram po članu kućanstva.

Morske i slatkovodne ribe bilo je potrošeno 7,5 kilograma, konzervirane i prerađene ribe 0,8 kilograma, a plodova mora samo 0,7 kilograma po članu kućanstva.

Od voća najviše se pojelo jabuka – 16 kilograma, južnog voća 13,2 kilograma, banana 9,1 kilograma, koštuničavog voća 3,8 kilograma, bobičastog voća 2,3 kilograma i krušaka 1,5 kilogram.

Prema podacima DZS-a, većina kućanstava, 90,7 posto, živi u vlastitom stanu ili kući. Prema opremljenosti trajnim dobrima, većina kućanstava raspolaže televizorom u boji, hladnjakom i strojem za pranje rublja, a više od polovine kućanstava ima automobil.

Strojeve za pranje posuđa imalo je 27,5 posto kućanstava, mikrovalne pećnice 38,5 posto kućanstava, dok je klimatizacijske uređaje imalo 24,3 posto kućanstava, prenosi Hina.