Namirnice koje prijete trovanjem

Zeleno lisnato povrće, tuna, kamenice, sir, sladoled, paradajz, bobičasto voće, klice, krumpiri i jaja – najrizičnije su namirnice kad je trovanje hranom posrijedi.

Nova američka studija provedena u saradnji s FDA (Food and Drug Administration) iznjedrila je listu s deset najrizičnijih namirnica.

Te se potencijalno opasne namirnice, prenosi Food Business News, povezuju s čak 40 % zabilježenih slučajeva trovanja hranom u SAD-u. Na objavljenu listu pobunile su se mnoge američke prehrambene kompanije. Međutim, nutricionistima nije nelogičan sastav liste. Iz zelenog lisnatog povrća prijeti kemija kojom su tretirani, ponajprije pesticidi.

“Špinat je, primjerice, pun nitrata koji se pretvaraju u nitrite, a oni mogu proizvesti nitrozamine. To mogu postati kancerogeni spojevi ako se već kuhani špinat podgrijava ili dugo stoji, valja ga brzo nakon branja pripremiti. Toksičan može postati pri podgrijavanju i krumpir, a opasnost prijeti i iz zelenog krumpira koji klija i tako oslobađa solanin, a on potiče razgradnju naših bjelančevina”, navodi nutricionistica dr. Donatella Verbanac, medicinska biokemičarka.

Objašnjava i da tuna može uzrokovati trovanje teškim metalima ako more nije jako čisto te da iz nje kao plave ribe prijete histamini ako se neadekvatno skladišti.

Kamenice se jedu sirove, a lako se u njima mogu smjestiti bakterije. Sir je rizičan zbog hormona koji su u mlijeko prispjeli tretiranjem goveda, ali to se, za razliku od SAD-a, u regiji ne primjenjuje pa i ne bi trebalo biti takve opasnosti, ističe dr. Verbanac. U sladoledu prijeti salmonela, baš kao i kod nas, a slično je i s jajima u slučaju da nisu dovoljno svježa.

Paradajz, bobičasto voće i klice potencijalno su opasne ako su tretirane pesticidima, a da pri tome nije poštovana karenca te u slučaju lošeg konzerviranja.

Krave s imenima daju više mlijeka

Krave s imenima navodno daju puno više mlijeka, tvrde naučnici. Tako će Šarulja, Nevenka, Biserka i Pirga godišnje dati oko dvjesto litara više mlijeka od nesretnica koje lutaju bezimene.

Istraživanje na 516 mljekara u Velikoj Britaniji proveli su profesori sa Univerziteta Newcastle te otkrili da postupanje sa životinjama kao individuama potiče njihovu produktivnost.

Krava u prosjeku kroz period laktacije od deset mjeseci proizvede 7.500 litara mlijeka. No krave s imenima u prosjeku su uspješnije za 250 litara. Naučnici to objašnjavaju osobnim pristupom i pažnjom, zbog čega su krave, kao i ljudi, sretnije i opuštenije.

Studija je također pokazala da je prinos mlijeka niži na farmama gdje se krave isključivo kreću u grupi. To su potvrdili i poljoprivrednici koji su iz iskustva naučili da će pozitivan čovjekov odnos prema domaćoj životinji rezultirati boljim urodom. Potvrdili su i da strah od ljudi kod krava rezultira puno slabijim prinosom mlijeka.

Da se očito isplati biti fin prema kravama, barem na manjim gospodarstvima, pokazao je poljoprivrednik Dennis Gibb, koji je rekao da je tretiranje svake krave kao individue vrlo važno: ‘One nisu samo stoka, one su dio obitelji. Jako volimo svoje krave i svaka od njih ima ime. Zajedničkim imenom ih zovemo ‘naše dame’, ali znamo da svaka od njih ima svoju osobnost!’